Brodska konstrukcija iz Zambratije i dalje leži na morskome dnu, adekvatno zaštićena od prirodnih i ljudskih utjecaja
Brod iz Zambratije predstavlja jedini dokaz o postojanju šivanih plovila na Mediteranu u periodu prijelaza iz brončanog u željezno doba te se može koristiti kao odrednica za lokalnu brodograditeljsku tradiciju kasnijih šivanih brodova na sjevernojadranskom prostoru
Nalaz brodske konstrukcije iz uvale Zambratija na sjeveru istarske obale, najstariji je primjer u potpunosti šivanog broda koji je ikad pronađen na Mediteranu. Njegovi ostaci datiraju u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st. prije Krista. Ostaci broda su istraženi u plitkom moru, a sačuvani su u dužini od 6,7 metara te širini od 1,6 metara.
Analiza drveta broda iz Zambratije utvrdila je korištenje pet različitih vrsta drva prilikom njegove izgradnje: brijest (Ulmus sp.), joha (Alnus sp.), divlja kruška (Pyrus communis L.), topola (Populus sp.) i jela (Abies alba). Navedene analize su ukazale na upotrebu vrsta drveća dostupnih u blizini obale, u okolišu koji je bio bogat slatkom vodom poput močvara i obalnih laguna.
Prvo ljuska
Jedino je drvo jele raslo u planinskim krajevima te je vjerojatno došlo iz šuma koje su udaljene od obale. Princip gradnje broda iz Zambratije temelji se na konceptu ljuske za sam trup, te na konceptu uzdužnih vojeva za formu broda. Proces izgradnje jest »prvo ljuska«, što je ujedno i jedini proces koji je kompatibilan s uzdužnim šivanjem oplate. Brod iz Zambratije je izveden iz monoksila, izgrađenog od brijestovog trupca, na kojeg su platice spojene sistemom uzdužnog šivanja, uz umetanje letvice za osiguravanje vodonepropusnosti korita. Brod iz Zambratije predstavlja jedini dokaz o postojanju šivanih plovila na Mediteranu u periodu prijelaza iz brončanog u željezno doba te se može koristiti kao odrednica za lokalnu brodograditeljsku tradiciju kasnijih šivanih brodova na sjevernojadranskom prostoru.
Prilikom izgradnje broda korišteno je pet različitih vrsta drva
Međunarodno istraživanje brodske konstrukcije proveli su Arheološki muzej Istre iz Pule, Konzervatorski odjel u Puli – Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Centar Camille Jullian, te istraživački odjel Sveučilišta Aix-Marseille (CNRS) sa sjedištem u Aix-en- Provence u Francuskoj – navode u katalogu koji prati izložbu »Zambratija – prapovijesni šivani brod« koja se danas, u nedjelju, 30. lipnja u 20 sati otvara u Galeriji »Eugen K.« (rodnoj kući Eugena Kumičića) u Brseču, njezini autori Ida Koncani Uhač, Marko Uhač i Giulia Boetto.
Maja Franković, umjetnička voditeljica Galerije »Eugen K.« u Brseču otkrila nam je kako je došlo do ideje o otvorenju ove zanimljive izložbe međunarodnog karaktera, koju će zainteresirana javnost moći pogledati sve do 29. kolovoza. Izložba se inače otvara u godini kada ova brsečka galerija obilježava 20 godina uspješnog rada.
– Udruga Jenio Sisolski iz Brseča njeguje sve što je vezano uz brsečki kraj, a to je uz ostalo i pomorstvo, te brodogradnja. Već i ranije smo imali izložbe fotografija iz podmorja, budući da su nam takve teme itekako zanimljive. A na ideju da ovu putujuću izložbu pokušamo dovesti u Brseč došli smo putem dvije osobe koje su porijeklom iz Brseča. To su arheologinja Ida Koncani Uhač i konzervator Marko Uhač, koji su uz Giuliju Boetto i autori izložbe. Od njih smo saznali za ovu sjajnu izložbu čiji je dio bio postavljen u Trstu. Išli smo ju u Trst pogledati i oduševili se i tako je dogovoreno da će »Zambratija« tijekom ljeta obogatiti kulturnu ponudu Brseča. Radi se o pravoj, velikoj izložbi nastaloj u suradnji s Francuzima koji su strastveni istraživači podmorja. Nakon Brseča, ova će se izložba postaviti u Dubrovniku – rekla nam je poznata brsečka umjetnica Maja Franković.
Muzej pod morem
Prema informacijama koje smo dobili od autora izložbe, a koje se inače nalaze i u materijalu koji prati izložbu o vrijednom i jedinstvenom podmorskom nalazu, ostatke brodske konstrukcije u podmorju uvale Zambratija pronašao je lokalni ronilac i ribar Christian Petretich. Informacije o postojanju lokaliteta povjerio je prijatelju Nikiju Fachinu, od kojeg je zatražio da podatke pošalje podvodnim arheolozima.
– Nakon saznanja o spomenutom lokalitetu, u ljeto 2008. godine, u podmorju je obavljen stručni arheološki uviđaj. Zaključci sumirani nakon prvog uviđaja upućivali su na to da na morskome dnu, ispod tankog sloja pijeska postoje drveni ostaci brodske konstrukcije. Ista je bila izrađena tehnikom šivanja, ali njezina datacija tada još nije bila utvrđena. Analizama koje su provedene na uzorcima drveta, starost broda datirana je u razdoblje prijelaza iz brončanog u željezno doba, a dobiveni je datum podignuo prašinu u domaćoj i stranoj arheološkoj struci te je, upravo zahvaljujući zaljubljenicima u rodni zavičaj, Christianu i Nikiju, lokalitet s »drvenim daskama« postao jedan od najznačajnijih arheoloških otkrića brodske konstrukcije ne samo na Jadranu, nego na prostoru Mediterana. U razdoblju koje je uslijedilo nakon otkrića broda, između 2008. i 2012. godine, prikupljani su razni arheološki podaci o brodskoj konstrukciji, te su izvedene potrebne predradnje za sveobuhvatno predstojeće međunarodno znanstveno istraživanje koje je provedeno 2013. godine. Vodeća institucija u istraživanju brodske konstrukcije svih tih godina bio je Arheološki muzej Istre, kojemu su se od 2013. godine priključili i drugi, već spomenuti istraživači i ustanove iz Hrvatske i Francuske.
Brodska konstrukcija iz Zambratije i dalje leži na morskome dnu, adekvatno zaštićena od prirodnih i ljudskih utjecaja, do trenutka kada budu osigurani svi uvjeti za konzervatorsko-restauratorske radove i suvremenu prezentaciju nalaza. Ova izložba slavi otkriće i istraživanje jedinstvene šivane brodice u Mediteranu kao tehničkog izričaja naroda koji je u Istri živio u pretpovijesno vrijeme – naveli su autori i organizatori izložbe koja će, vjeruje se, u Brseč privući zainteresiranu javnost, među kojom i dosta turista.
Izložba i projekt su realizirani uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, Istarske županije, Arheološkog muzeja Istre, Francuskog instituta u Zagrebu, Centra Camille Jullian iz Aix en Provance (Sveučilište Aix Marseille, CNRS), francuskog Ministarstva kulture i komunikacija, te Ministarstva vanjskih poslova i međunarodnog razvoja Francuske. Pomogli su također i PGŽ, te Općina i TZ Mošćeničke Drage.
