Prerani odlazak u 52. godini

Umro slikar i konceptualni umjetnik Marijan Crtalić

Kim Cuculić, Hina

Marijan Crtalić na riječkoj izložbi / Snimio Damir ŠKOMRLJ

Marijan Crtalić na riječkoj izložbi / Snimio Damir ŠKOMRLJ

Živio je i radio u Zagrebu i Sisku. Dobitnik je mnogih priznanja i nagradaumjetnik, slikar,



ZAGREB – Akademski slikar, konceptualni i multimedijski umjetnik Marijan Crtalić Crta preminuo je u 52. godini. Rođen je u Sisku 8. svibnja 1968. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1992. u klasi Vasilija Jordana. Iako je bio vrstan slikar, u njegovu opusu glavninu umjetničkog izražavanja imale su ambijentalne instalacije, fotografije, video, a posebno performansi po kojima je i bio poznat. Upornim i dosljednim kritičkim pristupom društvenim problemima profilirao se kao jedan od najistaknutijih predstavnika novijeg umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj.
Premda je uglavnom radio u Zagrebu, posljednje mjesece života proveo je u svom rodnom Sisku, oko kojeg je i razvio velik dio svojeg opusa. Godine 2007. pokrenuo je projekt »Nevidljivi Sisak«, iz kojeg su se razvili projekti »Mogućnosti otpora«, »Aktivna memorija« i festival »Željezara«.
Marijan Crtalić imao je dvadesetak samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Izlagao je i u Rijeci – primjerice, u Galeriji SIZ godine 2011. predstavio se izložbom pod naslovom »Sadašnjost povijesti«. Cilj istoimenog projekta bila je rehabilitacija kulturne baštine Siska.
– Autor intimno doživljava kompleksnu društveno-političku pozadinu kulturnog nasljeđa usko povezanog s industrijskim razvojem i propadanjem svojega grada. U fazama realizacije i dizajniranja postava, dokumentarističku kombinatoriku poslagivanja statističko-činjeničnih podataka Crtalić nastoji oživjeti osobnim stavom o proučavanoj građi, odnosno događanjima iz kojih je proizašla. Istraživanje i razvoj komunikacijsko-izložbenih alata bazira na razgovoru, pregledavanju i prikupljanju arhivskih materijala – pisalo je uz riječku izložbu.
Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živio je i radio u Zagrebu i Sisku. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada: 2000. pobjednik 1. Salona mladih u Sisku; 2000. pobjednik 26. Salona mladih u Zagrebu – rad »Moj život moja umjetnost«; 2002. nagrada AICA-e na 36. Zagrebačkom salonu za rad »Vražje sjeme (****je i kajanje)«; 2009. nagrada publike na festivalu Fibula za dokumentarni film »Industrijski raj«; 2010. druga nagrada [email protected] za rad »Nevidljivi Sisak – fenomen Željezara«.