Izložba

“Neobični Ante Dukić” u Kockici Muzeja grada RIjeke

Kim Cuculić

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Dukić je tijekom rada u Kastvu, od 1886. do 1905., radio kao tajnik i predsjednik Učiteljskog društva kotara Volosko, boreći se godinama za povećanje plaća učiteljima.



RIJEKA – U Kockici Muzeja grada Rijeke otvorena je izložba »Neobični Ante Dukić«, koja je najavljena nedavnom prigodnom malom izložbom o Dukiću u Kastvu. Nova izložba je šireg zahvata, proširena dodatnim eksponatima koji omogućuju cjelovitiji uvid u Dukićev život i rad, te praćena katalogom. Kako je zabilježio autor izložbe Ervin Dubrović, učitelj i pisac Ante Dukić (1867. – 1951.) glavninu djela napisao je između dvaju svjetskih ratova, a ostao je tek usputno zabilježen u zavičajnoj povijesti i nacionalnim leksikonima. Danas bi se moglo reći kako je Dukića od zaborava spasila tek pjesma »Naš domaći glas«.


Dukić je tijekom rada u Kastvu, od 1886. do 1905., radio kao tajnik i predsjednik Učiteljskog društva kotara Volosko, boreći se godinama za povećanje plaća učiteljima.


Nedugo nakon Prvog svjetskog rata, Dukić je u Gorici počeo pisati priču o magarcu, ne znajući kako će se ona pretvoriti u roman »Iz dnevnika jednog magarca«. Knjiga je objavljena nakon preseljenja u Zagreb 1925. i doživjela velik odjek. Pored ostalog i tako što je Vladimir Nazor, potaknut njome, napisao priču o svome psu Šarku. Dukić je zbirku stihova »Od osvita do sutona« objavio 1932. godine.


SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER




Dio njezinih pjesama preveden je na razne jezike, a rekorder je pjesma »Hram« objavljena na šesnaest jezika. Dopisivao se s brojnim piscima, a najzanimljiviju korespondenciju vodio je s Ivanom Brlić-Mažuranić. Njegove knjige i pjesme povezuju je s Primorjem i bliske su joj, no prigovara mu zbog pesimizma i manjka vjere. Dukićev roman o magarcu objavio je Progress Press, New York 1931. Viktor Car Emin je pjesmu »Naš domaći glas« (1936.) proglasio remek-djelom.