»Drvosječe«, NMMU / Foto GORAN VRANIĆ
Akademskim pristupom Iveković je slikao povijesne kompozicije u kojima ima domoljubnoga romantičarskog zanosa, kao i elemenata poentilizma te Bukovčeve »šarene palete«
povezane vijesti
ZAGREB – Retrospektivna izložba hrvatskoga slikara »Oton Iveković – Retrospektiva« bit će postavljena u Galeriji Klovićevi dvori od 16. ožujka do 11. lipnja. »Nakon brojnih uspješnica našeg modernog slikarstva – izložbi o Vlahu Bukovcu, Mati Celestinu Medoviću, Menciju Clementu Crnčiću, želja nam je predstaviti djela još jednog od vodećih umjetnika hrvatske moderne unutar koje se istaknuo kao najplodniji i najistaknutiji autor povijesnoga slikarstva«, ističu u Klovićevim dvorima.
»Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu«, 1906.
Povijesne kompozicije
Akademskim pristupom Iveković je slikao povijesne kompozicije u kojima ima domoljubnoga romantičarskog zanosa, kao i elemenata poentilizma te Bukovčeve »šarene palete«, a neposredniji su žanr-prizori te skice i akvareli krajolika, dodaje se u najavi retrospektivne izložbe. Među izlošcima na retrospektivi bit će i slika »Bitka kod Gorjana« iz 1906., koja se inače nalazi u Maloj vijećnici Grada Đakova. Prošli tjedan su je na posudbu za retrospektivu sa zida đakovačke gradske vijećnice skinuli djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda i Galerije Klovićevih dvora te prevezli u Zagreb.
Iveković je slikao i velike zidne slike folklornog, alegorijskog i vjerskoga sadržaja. Napravio je više od tisuću slika, bavio se fresko slikarstvom, grafičkim oblikovanjem knjiga, časopisa i plakata, ilustriranjem te scenografskim i kostimografskim radom. Tijekom cijelog života u tisku se javljao kao likovni komentator, putopisac i polemičar.
Prizori iz obitelji Zrinskih i Frankopana
Unutar hrvatske moderne Iveković je najplodniji i najistaknutiji autor povijesnoga slikarstva. Proučavajući povijest i povijesne nošnje, nastojao je što realističnije i objektivnije dočarati povijesno ozračje. Slikao je prizore iz obitelji Zrinskih i Frankopana (»Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske«, 1897., i popularnija inačica 1901; »Katarina Zrinska u Veneciji«, 1919.) te druge prizore iz nacionalne povijesti (»Smrt Petra Svačića«, 1894; »Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu«, 1906.; »Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu«, 1921). |
Nova istraživanja
Oton Iveković rođen je u Klanjecu 1869., a preminuo je 1939. u Zagrebu. Obrazovanje je započeo kod F. Quiquereza u Zagrebu, zatim od 1886. u Beču, potom u Münchenu i Karlsruheu. Radio je kao nastavnik crtanja u zagrebačkoj gimnaziji te u Obrtnoj školi (1895.), a od 1908. bio je predavač u Umjetničkoj školi (poslije Akademiji likovnih umjetnosti). U Prvom svjetskom ratu bio je vojni slikar. Potkraj života povukao se u dvorac Veliki Tabor u Hrvatskome zagorju. Nakon smrti, Ivekovićevo stvaralaštvo pada u zaborav, a njegova se reafirmacija događa nakon retrospektivne izložbe održane 1995. u Umjetničkom paviljonu. Retrospektiva je pokazala raznovrsnost i kvalitetu Ivekovićevih djela. Od tada do danas pronađena su brojna Ivekovićeva djela koja su tek povremeno bila izlagana na izložbama, a cilj je ove izložbe predstaviti nova istraživanja o njegovu radu.
»Zanimljivo štivo«, NMMU / Foto GORAN VRANIĆ
