ZAGREB Dvije paralelne izložbe posvećene Miljenku Horvatu i Antunu Motiki, otvorene u utorak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), imaju za cilj na posve nov način predstaviti opuse dvojice svestranih umjetnika, tragača i istraživača, eksperimentatora i vizionara, koji su široj javnosti ostali poznati samo dijelom svojeg stvaralaštva.

“Svoju ovogodišnju izložbenu sezonu otvaramo dvjema izložbama kojima po prvi puta na ovaj način predstavljamo opuse dvojice umjetnika koji su ostavili dubok trag na hrvatsku umjetnost, ali su unatoč tome domaćoj i široj javnosti ostali manje poznati”, kazala je na otvorenju ravnateljica muzeja Snježana Pintarić.

Izložbe u MSU-u predstavljaju njihove nedovoljno poznate radove s fokusom na eksperimentalni, tragalački duh koji je obilježio njihovo stvaralaštvo, a ostvarene su zahvaljujući donacijama i otkupu velikog broja njihovih umjetničkih djela te uz pomoć i suradnju njihovih obitelji.

U središtu izložbe Eksperimenti – Od Futuropolisa do Muzike svjetla Antuna Motike (1902. – 1992.), kojom se ujedno obilježava 110. godišnjica umjetnikova rođenja te 20. obljetnica smrti, nalaze se avangardna djela toga umjetnika, široj i stručnoj javnosti poznatog kao postimpresionističkog slikara suptilnih aktova i lirskih interijera i krajolika.

Među 240 djela predstavljenih na izložbi ističe se umjetnikova zbirka luminokinetičkih eksperimenata na staklu s različitim materijalima, koje je od 1940. pa sve do smrti stvarao u tajnosti, u intimi svojeg ateljea. Tu je i najraniji rad zastupljen na izložbi futurističko-utopistička vizija arhitekture budućnosti “Futuropolis” iz umjetnikovih gimnazijskih dana, 1917.; njegovi nacrti – neki izvedeni, neki nikada ne realizirani, ali i dijaskop iz 1950. kojim se služio u projekcijama svojih radova.

No, istaknuto mjesto na izložbi imaju rekonstrukcije njegovih djela, primjerice luminokinetičkog kabineta, napravljene na temelju nacrta pronađenih u bilježnicama koje se čuvaju u fundusu muzeja, a koje su također predstaljene izložbom.

U sklopu izložbe prikazuju se i dva dokumentarna filma, “Nepoznati Motika” Borisa Benaića iz 1969., te “Hrvatska fotografija: Antun Motika: Eksperimenti i fotokolaž iz 2010. Ane Marije Habjan, a posjetitelji muzeja s radom toga umjetnika-vizionara mogu se bolje upoznati i pomoću posebno za tu priliku napravljenih reprodukcija njegovih eksperimenata koje mogu sami pomicati ispred svjetla projektora.

Retrospektivna izložba Miljenka Horvata “Traganja” obuhvaća bogato stvaralaštvo toga umjetnika domaćoj javnosti najpoznatijeg kao jednog od protagonista Grupe Gorgona. Od ranih crteža nastalih još za vrijeme studija krajem 50-tih godina prošloga stoljeća, koji su označili njegov ulazak među Gorgonaše, kolaža u ranim 60-tima iz zagrebačkog pa potom pariškog razdoblja, te izbora iz ciklusa “Crno na bijelom” koji je izlagao u Montrealu, pa do fotografije, kojom se čitavo vrijeme intenzivno bavio, izložba nudi sveobuhvatan pregled Horvatovih umjetničkih traganja.

Njegovim fotografijama, u kojima ga najviše zanimaju tekstura i atmosfera raspadajućeg grada, dominiraju prizori praznine, pustoši i odsutnosti života, a na izložbi je predstavljen izbor iz nekoliko ciklusa, ponajviše s prizorima iz Pariza i New Yorka.

Horvat je bio fasciniran grafitima, koje je strastveno fotografirao i koji su na izložbi predstavljeni kao dijaprojekcije koje se izmjenjuju na video-zidu, a izložbu prati i katalog u kojemu je javnosti po prvi puta predstavljena njegova poezija.

Svečanom otvorenju nazočili su zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba Tedi Lušetić, te pročelnik ureda za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica.

Izložbe ostaju otvorene do 11. studenoga