“Arkadia: Vrli novi svijet” nova je izložba otvorena u Galeriji Filodrammatica u sklopu Međunarodnog festivala vizualnih umjetnosti Arkadia koji uključuje umjetničke izložbe i intervencije u javnom prostoru, a odvija se u četiri europska grada – Berlinu, Ebersbergu, Gdansku i Rijeci.

Prema riječima Katarine Podobnik iz K Kolektiva, izložba je nastala na poziv njemačkog umjetnika i kustosa Petera Keesa koji je glavni organizator festivala suvremene umjetnosti koji se, pored Ebersberga, Berlina, Gdanska, realizira prvi puta i u Rijeci u suradnji s udrugom Drugo more. K kolektiv je tako osmislio koncept na ovogodišnju zadanu temu festivala koja se referira na roman A. Huxleyija “Vrli novi svijet”, a riječ Arkadia iz naziva izložbe svojevrstan je “nacrt za bezbrižan život koji prati europsku kulturnu povijest od antike”.

-Rimski pjesnik Vergilije prvi je u svojim pastoralnim pjesmama manifestirao topos kao idealni krajolik, vezan uz ideju mirnog društva. Osobito u umjetnosti, ovaj je ideal stoljećima uvijek iznova dolazio do izražaja. Arkadia se smatra čežnjivim odredištem bezbrižnog postojanja, oslobođenog ograničenja civilizacije, u idealnom krajoliku gdje slobodno vrijeme, mir, ljubav i sklad tvore plodno mjesto kao oličenje savršenog postojanja. Iza ove osnovne ideje stoji politička ideja mirnog suživota u blagostanju, bez ratova, otuđenog rada i društvenog pritiska konformizma, ali i mogući model za pravedniju društvenu budućnost. U tom smislu, Arkadiju danas možemo shvatiti kao platformu za prosvjetljenje, kao forum koji za temu ima i čini goruća pitanja suvremenosti, govori Podobnik.

Promišljajući utopijsko-distopijski diskurs, K Kolektiv za riječku epizodu Arkadia festivala okuplja medijski raznolik umjetnički tim želeći ponuditi odgovore na temu koji nisu niti na koji način ograničeni zadanim medijem ili bilo kojim drugim postavkama, već se spontanom heterogenošću daje prostor kreativnim rješenjima i daje prednost umjetničkoj slobodi pri materijaliziranju distopijske budućnosti kroz konačan umjetnički rad, kaže Katerina Jovanović.

-Bilo da se radi o ukrajinskom ratu i njegovim posljedicama, razvoju totalitarnih struktura, novonastalom nacionalizmu, brzo rastućem kapitalizmu, rastućim društvenim problemima, klimatskim promjenama, digitalizaciji, promjenjivom svijetu rada, polarizaciji i podjeli društva, o svemu tome se mora pregovarati. Tako imate priliku vidjeti četiri hrvatska umjetnika i umjetnice koji o navedenom progovaraju na potpuno različite načine referirajući se na zajednički tematski okvir, odnosno izražavajući se interaktivnim vizualnim, taktilnim i auditivnim umjetničkim formama, zajednički stvaraju umjetničko okruženje kao cjeloviti umjetnički doživljaj simulirane stvarnosti, pojašnjava Jovanović.

Kako je dalje pojasnila, Anamarija Podrebarac auditivnom instalacijom pomoću umjetne inteligencije generira sintetski zvuk potresa, uključujući i onaj koji joj je uništio kuću u Karlovcu, prema numeričkim parametrima magnitude, mapirajući više od 1600 potresa u simfoniji koja se dogodila u razdoblju od 2020. do danas te se nastavlja razvijati. Koristeći u svojoj interaktivnoj instalaciji kameru i umjetnu inteligenciju za “skeniranje” izložbenog prostora i njegovih posjetitelja, koji su programirani za prepoznavanje izraza lica prolaznika, stvarajući statistiku raspoloženja i emocija temeljenu na geometriji lica koja izgleda slično korisničkom sučelju za trgovanje dionicama i kriptovalutama, Vitar Drinković istražuje aspekt “emocionalnog trgovanja” prosječnih investitora. Sebastijan Dračić kroz hiperrealistična distopijska ulja na platnu reagira na suvremene fenomene kao što su masovni mediji, tehnologija i konzumerizam, vizualizirajući reminiscencije njegovih posljedica, shvaćenih dvosmisleno, možda čak i proturječno. Odabirom arhaičnog posuđa s jasnom intervencijom ljudskih ruku i industrijske ambalaže ukazuje na estetsko, kreativno i ekološko nasilje, koje prijeti potpunim urušavanjem vrijednosnog sustava, zbog potrebe za ubrzanom proizvodnjom, konzumacijom i potrošnjom.

Kao odraz umjetničkih, znanstvenih i socioloških promišljanja pozvanih umjetnika, izložba, ističe K kolektiv, stvara simulakrum koji neminovno pokreće vizualni poticaj posjetitelja, suočenih sa simulacijama neželjene stvarnosti. U težnji za stvaranjem savršenog, tehnološki i znanstveno naprednog – demokratskog društva – suvremeni se čovjek hvata u koštac s razornim prirodnim, društvenim i ekonomskim posljedicama.

Izložba je organizirana u suradnji s udrugom Drugo more i uz podršku Društva povjesničara umjetnosti Rijeke.