Međunarodna skupna izložba »Mreža motovunskih susreta« posvećena istraživanju međunarodnih susreta vizualnih umjetnika, manifestacije koja se održavala od 1972. do 1984. godine, a značajno je pridonijela hrvatskoj suvremenoj umjetnosti i međunarodnoj umjetničkoj sceni, otvorena je u MMSU-u.

Ravnateljica MMSU-a i kustosica izložbe Branka Benčić istaknula je kako su u sklopu manifestacije »Mreža motovunskih susreta« u jednom perifernom mjestu kao što je bio gradić Motovun sedamdesetih godina realizirani projekti »koji su mapirali stvaranje novih umjetničkih pojava i koji su tada te gotovo radikalne umjetničke prakse među prvima izvan centra, glavnoga grada, dovodili u javni prostor«, a radi se, primjerice, o izlascima iz galerije, intervencijama u javnom prostoru te pionirskim radionicama videoumjetnosti.

Različite generacije

– Cjelokupno proučavanje i istraživanje bih sintetizirala u tri stvari, od kojih je prvo mjesto, krajolik, odnosno topografija Motovuna nad dolinom rijeke Mirne, jer krajolik je bio doista jedna tema koja se često provlačila kroz tematske susrete.

Drugo je eksperiment, a treće je bila suradnja, zajedništvo i način rada, kolektivnost, jer različite su generacije ondje bile okupljene, od onih poznatih i pozicioniranih poput Knifera i Kožarića, tada mlade generacije umjetnika poput Sanje Iveković, Dube Sambolec i Gorana Trbuljaka, do onih koji su na scenu izranjali na scenu osamdesetih – Nina Ivančić, Damir Sokić, Breda Beban, koji su od osamdesetih donijeli nakon konceptualne umjetnosti i nove umjetničke prakse, nove likovne jezike kroz postmodernizam, transavangardu ili ono što se zvalo primarno slikarstvo, govori Benčić, te dodaje kako te tri stvari mogu i nove generacije umjetnika, kustosa i institucija prihvatiti kao neko nasljeđe važno za budućnost.

Sama izložba, kaže dalje, uključuje oko četrdeset radova tridesetak umjetnika u različitim medijima, od tradicionalnih poput slikarstva, eksperimenata s papirom, preko videoumjetnosti, eksperimenata s fotografijom, različitih fotografskih sekvenci, fotodokumentacije, sve do umjetničkih intervencija bojom direktno na fotografiju, projektnih prijedloga, skica ili pak radova koji se strukturiraju kao partiture, recimo za video ili za kompoziciju, ili pak jedna koja je za radijator i za video.

Pregled manifestacije

Kako kažu iz MMSU-a, Motovunski susreti otvorili su nove mogućnosti suradnje talijanskih i jugoslavenskih umjetnika te potaknuli internacionalizaciju umjetničkog prostora, interes za suvremene umjetničke prakse i recentna zbivanja u umjetnosti.

Stvorili su prostor za susrete, razmjenu ideja i zajednički rad, ukazujući na potencijale koje su suvremena umjetnost i transnacionalne mreže predstavljale za novu generaciju umjetnika i kustosa.

Retrospektivnim pogledom na povijest tih događanja, putem dokumentacije, arhivskih materijala i odabranih radova umjetnika iz različitih muzejskih zbirki, izložba »Mreža motovunskih susreta« predstavlja pregled ove međunarodne manifestacije, kao doprinos njezinom istraživanju i kontekstualizaciji.

Povezujući lokalne umjetnike s mladim i renomiranim, hrvatskim i međunarodnim umjetnicima, u Motovunskim susretima tijekom godina sudjelovali su umjetnici kao što su Marina Abramović, Claudio Ambrosini, Bojan Bem, Zvjezdana Fio, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Nina Ivančić, Jagoda Kaloper, Ivan Kožarić, Živa Kraus, Jusuf Hadžifejzović, Julija Lozzi, Dalibor Martinis, Zdravko Milić, Dora Maurer, Francois Morellet, Michele Sambin, Duba Sambolec, Mauro Stipanov, Mladen Stilinović, Ulay, Goran Trbuljak, Luigi Viola te drugi.

Autorica koncepcije i kustosica izložbe je Branka Benčić (MMSU), suradnice na izložbi su Iva Kelentrić (MMSU), Maja Pilat Zidarić (MGP) i Jasna Jakšić (MSU), a za grafičko oblikovanje i postav izložbe zaslužni su Ana Tomić i Marino Krstačić Furić.

Izložba je financirana sredstvima Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije, Primorsko-goranske županije, Grada Pazina te Grada Zagreba. Izložba je otvorena do 15. listopada.