ZAGREB – Prema objavljenim prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. i zaključcima da su Slavonija i Banija pretrpjele najveći gubitak stanovništva od 2011., usporedni podaci otkrivaju da je svih pet slavonskih županija izgubilo 136.217 stanovnika, a Banija, odnosno Sisačko-moslavačka županija 31.890, što je sveukupno 168.107 žitelja – grad reda veličine jednog Splita.

To je čak 42 posto udjela ukupnog gubitka stanovništva Hrvatske u svih 20 županija i Gradu Zagrebu, s obzirom na to da nas po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) ima manje za gotovo 400.000 (396.360), dok je ukupan broj građana Hrvatske 3.888.529. Gledano po županijama, upravo Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija imaju najviši postotni gubitak stanovništva u Hrvatskoj.

Dok je prosječni pad broja stanovnika na razini cijele zemlje 9,5 posto, u Slavoniji, Baranji i Srijemu taj se postotak kreće u rasponu od 15 do 19,5 posto, a na Baniji 18,49 posto. Ako u podatke o gubicima stanovništva po povijesnim regijama Baniji dodajemo Kordun i Liku, odnosno Karlovačku i Ličko-senjsku županiju u kojima je također zabilježen trend iznadprosječnog smanjenja broja stanovništva i to za 16.303 (-12,65%), odnosno 8.034 (-15,78%) žitelja, proizlazi da osam hrvatskih županija same nose oko 50 posto nacionalnog utega negativnog prirasta i iseljavanja.

Manje kućanstava

Najradikalniji postotni pad broja stanovnika u Hrvatskoj ima Vukovarsko-srijemska županija, čak 19,54 posto. U deset godina broj stanovnika smanjio se za 35.083, s nekadašnjih 179.521 na 144.438 žitelja. To se odrazilo i na broj kućanstava koji je s nekadašnjih 61.094 pao na 53.869, što je manje za 11,83 posto. I dok je u većini županija broj stanova rastao za nekoliko stotina, pa i više tisuća, to se nije događalo na krajnjem istoku Hrvatske. Statistički je u Vukovarsko-srijemskoj 76.453 stambenih jedinica, deset manje nego prije 10 godina. Prema usporednim podacima DZS-a po gradovima, Vukovar je s pripadajućim naseljima u proteklih 10 godina izgubio više od 4.000 stanovnika – sada u tom gradu živi 23.536, u odnosu na 27.683 građana 2011. Sličan je trend zabilježen u Vinkovcima gdje je po lanjskom popisu stanovništva evidentirano 31.057 građana u odnosu na ranijih 35.312.

Još drastičniji pad u odnosu na broj stanovnika evidentiran je u Iloku, gdje je lani popisano 5.147 u odnosu na 6.767 građana u 2011. godinu, što je manje za čak 1.500 žitelja. Županja je pak s 12.090 stanovnika pala na 9.246. Druga najpogođenija županija u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka, evidentirala je u proteklih 10 godina smanjenje svojeg stanovništva za 18,49 posto, odnosno za 31.890. Ta je županija koja dodatno muku muči s posljedicama razornog potresa ranije imala 172.439 građana, a danas je ta brojka bitno niža, 140.549, pokazuju podaci DZS-a. Znakovito, Sisačko-moslavačka ima najviši pad broja kućanstava u Hrvatskoj, više i od Vukovarsko-srijemske, i iznosi 14,7 posto, odnosno 9.202 obitelji manje nego 2011. S nekadašnjih 62.601 kućanstvo, lani je popisano njih tek 53.399. Očekivano, to je jedina županija u Hrvatskoj koja bilježi značajniji pad broja stambenih jedinica (-6,8%), u odnosu na ostatak zemlje koji bilježi nekoliko postotaka rasta, posebno na Jadranu zbog utjecaja turizma i apartmanizacije. Ukupno je 6.446 stanova manje, 87.266 u odnosu na 93.712 što je, dakako, prije svega posljedica prirodne katastrofe.

Zabrinjavajuće stanje

Prema podacima DSZ-a, u Sisku je lani popisano 40.185 građana, što je manjak od 7.500 žitelja u odnosu na 2011. kad je taj grad brojio 47.768 stanovnika. U Petrinji je ostalo tek 20.165 stanovnika u odnosu na ranijih 24.671, dok Glina broji 7.207 građana u odnosu na 9.283 žitelja od prije deset godina. Zabrinjavajuće je stanje u banijskim općinama i manjim mjestima s pretežito staračkim stanovništvom koje je prošlo agoniju potresa i ostalo bez svojih kuća i imanja. Primjerice, u Majuru s nekadašnjih 1.185 žitelja taj se broj spustio na 782, a u Martinskoj Vesi s 3.488 na 2.866, dok su Lipovljani s 3.455 žitelja lani ušli u popis stanovništva s 2.806 stanovnika. Treća po redu najpogođenija županija u Hrvatskoj i druga u Slavoniji je Brodsko-posavska s padom stanovništva od 17,53 posto. DZS je utvrdio da je 27.793 žitelja manje nego 2011.godine, 130.782 u odnosu na 158.575, koliko je ta županija imala početkom prošlog desetljeća.

Brodsko-posavska ima nešto manji pad broja kućanstva u odnosu na ostale pogođene županije, -9,41, ali osjetno više od nacionalnog prosjeka od 5,31. Ukupno 4.896 manje je domaćinstava, odnosno 47.160 u odnosu na prethodni podatak kada je u toj županiji bilo 52. 046. Ipak, u promatranom razdoblju rastao je broj stanova, doduše, minimalnih 2,72%. Tijekom deset godina broj stambenih jedinica porastao je za 1.737, sa 63.961 na 65.698. Požeško-slavonska županija ušla je lani s minusom broja stanovništva od 17,45% odnosno 13.614 žitelja manje, s ranijih 78.034 na 64.420 u 2021. godini. U bliskoj je vezi i ukupan pad broja kućanstava od 10,36 posto (-2.736) s 26.408 na 23.672 domaćinstva, dok je porast broja stanova bio simboličan, 1,54%, s ukupno evidentiranih 35.513 stanova u lanjskoj godini. Visok pad stanovništva upisala je i Virovitičko-podravska županija 16,71%, manjak od 14.176 stanovnika u odnosu na 2011. pa je novi broj stanovnika tek nešto viši od 70 tisuća (70.660) u odnosu na 84.836.