Prijedlog preustroja riječke gradske uprave, čiji je cilj povećanje učinkovitosti, a predviđa povećanje broja upravnih tijela s 10 na 13, upućen je Gradskom vijeću koje će o njemu odlučivati na sjednici 21. svibnja, izvijestila je gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić. Prema novom ustroju u Gradu bi djelovalo 11 upravnih odjela i dvije službe. Najveće promjene su upravni odjel za kapitalne projekte, investicije i fondove EU-a, koji bi trebao voditi projekte od pripreme do realizacije i povećati korištenje europskih sredstava, kao i upravni odjel za digitalni razvojni pametni grad.

Osniva se i zasebna služba za integrirana teritorijalna ulaganja, kako bi Rijeka, kao središte urbane aglomeracije snažnije upravljala postojećim europskim projektima. Uz to, prvi put se u nazivu jednog odjela, onog za socijalne politike, zdravstvo i branitelje, ističu branitelji, kako bi se ojačao sustav podrške i prepoznatljivosti branitelja i članova njihovih obitelji.

Politički oponenti

Ovaj prijedlog već je izazvao dosta političke buke u Rijeci, a najglasniji je oporbeni SDP koji novu vlast proziva da će početi »uhljebljivati« svoje ljude. Bit će zanimljivo pratiti i hoće li gradonačelnica Rinčić na Gradskom vijeću dobiti potvrdu za ovaj prijedlog, mada bi bilo posve normalno da nova vlast ima pravo formirati svoj novi tim – premda je zakon na strani postojećih pročelnika jer oni nisu izabrani na mandat, nego imaju radna mjesta na neodređeno vrijeme.

Rinčić nema klasičnu koaliciju koja fiksno stoji iza nje u gradskom parlamentu, ali očekuje podršku Mosta i liste Marka Filipovića, koji je i inače podržavaju, ali uz određenu dozu neizvjesnosti zbog drugih povezanih tema kojima se bavi.

Ipak, u Gradu Rijeci ne događa se ništa što se i inače ne događa u drugim gradovima u kojima dođe do promjene vlasti, zato je usporedba itekako zanimljiva. Možda je najviše najbržih promjena dosad, od lokalnih izbora 2025. godine, bilo u Puli, gdje je gradonačelnik iz SDP-a Peđa Grbin napravio prvi najveće promjene u upravljačkoj strukturi, u odnosu na bivšu vlast nezavisnog Filipa Zoričića.

Grbin je u kolovozu prošle godine, dakle dva mjeseca nakon preuzimanja vlasti, povećao broj odjela s osam na 10, te imenovao vršitelje dužnosti pročelnika, a onda je u listopadu i studenom prošle godine raspisao natječaje za nove pročelnike. Više od polovine je pritom novih pročelnika, neki su i povratnici iz bivših mandata kad su na vlasti zajedno bili IDS i SDP, a neki su ostali isti, primjerice u odjelu za financije. Grbin je odmah raspisivao i natječaje za kulturne i druge gradske ustanove, gdje je većina ravnatelja promijenjena.

Osječki primjer

Promjena vlasti prošle godine se dogodila i u Splitu, gdje je umjesto Ivice Puljka iz Centra na vlast došao HDZ s Tomislavom Šutom. Split ima najviše upravnih odjela od većih gradova, čak 15 zajedno s kabinetom gradonačelnika i odjelom za reviziju, a promjene su nastupile od nove godine 2026., i praktički su otišli svi Puljkovi ljudi, uključujući i pročelnicu za komunalni sustav Leonu Grgić, oko čijeg odlaska je u splitskoj javnosti bilo dosta galame jer bila riječ o pročelnici koja je uspjela riješiti neke od većih lokalnih problema, poput onih s neorganiziranim sustavom prodaje na ulici.

Kad je HDZ-ov gradonačelnik Ivan Radić 2021. preuzeo upravljanje Osijekom nakon vlasti Ivice Vrkića koji je na vlasti bio čak dva mandata, promjene su bile djelomične i dosta mirne, ali isto je s vremenom promijenjen sastav pročelnika, te povećan broj odjela. Radić je broj svojih upravnih tijela povećao s osam na 11, a iako je vrijedio isti zakon o lokalnoj samoupravi i tada 2021. u Osijeku i sada 2026. u Rijeci, osječki su pročelnici odmah novom gradonačelniku stavili mandat na raspolaganje, odnosno podnijeli su ostavke, a tek je potom novi gradonačelnik Radić odlučio neke od njih zadržati, ali naravno tek manjinu.

U Gradu Zagrebu gradonačelnik stranke Možemo! Tomislav Tomašević dugo se borio sa starim kadrovima pokojnog Milana Bandića u upravi, i barem pola prvog mandata nakon 2021. godine utrošio na pokušaje kadrovskih promjena.

No, danas je njegova uprava potpuno prilagođena političkim odnosima u Zagrebu, te među pročelnicima i komunalnim direktorima ima dosta javnosti poznatih imena – primjerice ured za opću upravu i imovinsko-pravne odnosi vodi Ismar Avdagić iz stranke GLAS Anke Mrak Taritaš, ured za gospodarstvo i strateško planiranje vodi Dunja Drvar-Mazzocco koja je javnosti poznata kao bivša tv meteorologinja, a ured za socijalnu zaštitu i zdravstvo vodi bivša pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Tomislav Tomašević / Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Odjel za kulturu vodi Riječanima dobro poznata Emina Višnić koja je vodila projekt EPK u Rijeci 2020. godine, dok joj je zamjenica došla iz riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Nikolina Radić-Štivić.

Iz grada u županiju

U riječkoj gradskoj upravi, od postojećih pročelnika od kojih su većina ondje još od vremena gradonačelnika Vojka Obersnela, a onda i Marka Filipovića, dvije pročelnice upravo ovih dana odlaze u mirovinu redovno, obje vezane za urbanizam i gradsku imovinu, Ljiljana Buljan i Denis Šulina, a već je ranije u mirovinu otišla i pročelnica za zdravstvo Karla Mušković.

Pročelnica za obrazovanje Iva Erceg nedavno je izabrana za potpredsjednicu SDP-a u Rijeci, i automatski sama najavila da prelazi u županijsku upravu koja je pod SDP-om i koju vodi župan Ivica Lukanović.

Tako je dio kadrovskih promjena odrađen »prirodnim putem«, a za očekivati je da možda neki od pročelnika opstanu i nakon preustroja, ali vjerojatnije je da će dominirati nova imena, što je i posve razumljivo nakon promjene vlasti. Čak je riječka gradska uprava među onima u Hrvatskoj koje posljednje provode ovakvu vrstu preustroja i kadrovskog osvježenja nakon što je vlast promijenjena nakon lokalnih izbora 2025. godine, kad je SDP nakon gotovo 35 godina izgubio vlast, a pobjedu odnijela nezavisna Iva Rinčić.