Velika smrtnost

Ove godine imamo 5650 umirovljenika manje nego lani. Omjer zaposlenih i umirovljenih izrazito negativan

Hina

Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja zaposlenih i umirovljenih - jedan prema 1,24



U prvih šest mjeseci ove godine umrlo je pet tisuća korisnika hrvatskih mirovina više nego teške 2020. godine, a ako se usporedba protegne na mirnije razdoblje otprije pet godina, tada se broj umirovljenika kojima je prestalo pravo na isplatu mirovine zbog smrti korisnika povećao za 10 tisuća, piše u utorak Večernji list.


Iz mirovinskog osiguranja navode da su od siječnja do kraja lipnja 2021. godine zbog smrti korisnika prestali isplaćivati 26.989 mirovina. Lani u ovo vrijeme ta je brojka bila znatno niža i iznosila je 21.983, što je zbog korone također predstavljalo veliko povećanje. Pije pet godina u prvoj polovici godine umrlo je 17 tisuća umirovljenika.


Uzroke smrti starije populacije naknadno će istraživati epidemiolozi i statističari, no pretpostaviti je da starije ljude “ne odnosi” samo korona već i opće stanje oko zdravstvene skrbi starijih te dramatične promjene vremena kojima se i mlađi ljudi teže prilagođavaju. U ove podatke nisu uključeni korisnici braniteljskih mirovina, djelatnih vojnih osoba i HVO-a, tako da će konačne brojke biti još nepovoljnije. Velika smrtnost starije populacije odrazila se i na smanjenje ukupnog broja umirovljenika, kojih je danas 5650 manje nego prošle godine, što je najniži broj umirovljenika u posljednje tri godine.




Broj novih umirovljenika nije se smanjio te ih je oko 1500 više nego lani.


Ove godine žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 57 godina života i 9 mjeseci te 32 godine i 9 mjeseci staža. Iduće godine ta se granica diže na 58 godina života i 33 godine staža. Ženama će se radni vijek produljivati za tri dodatna mjeseca svake iduće godine do 2029. kada će se izjednačiti s muškarcima te će svi u starosnu mirovinu sa 65 godina, a prijevremenu 60 godina, ako se u međuvremenu ta dob ne poveća.


Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja zaposlenih i umirovljenih – jedan prema 1,24. U Njemačkoj i Francuskoj se na primjer taj omjer nedavno spustio ispod dva zaposlena na jednog umirovljenika, što se pokušava nadomjestiti produljenjem radnog vijeka i zapošljavanjem starijih. Hrvatska je omogućila umirovljenicima da se legalno zaposle do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine, a prema europskom statističkom uredu, dulje od 65 godina kod nas radi oko 5 posto muškaraca i 2,5 posto žena, piše u utorak Večernji list.