RIJEKA – Brojni hrvatski branitelji koji su nakon rata nastavili raditi u nepovoljnom su materijalnom statusu, a dvostruki doprinos desetaka tisuća branitelja najčešće nije vrednovan kroz adekvatna mirovinska primanja, kazano je na javnoj tribini u Rijeci na kojoj je stranka Možemo predstavila svoj prijedlog za povećanje mirovina ovoj kategoriji branitelja.

Saborski zastupnici stranke Možemo Damir Bakić i Draženka Polović istaknuli su kako je potrebno izvršiti zakonske izmjene kojima bi se starosne i prijevremene mirovine branitelja s višedesetljetnim radnim stažom, koji su se umirovili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvećale za 20 posto.

Prosječna mirovina 635 eura

Prema riječima Damira Bakića, stručnjaka i autora nekoliko stručnih radova iz područja mirovinskog osiguranja, poboljšanje materijalnih prava i povećanje iznosa mirovina branitelja mogu se postići minimalnim izmjenama.

– Javljaju nam se ljudi diljem države koji ukazuju na konkretne nelogičnosti i nepravde kada su u pitanju mirovine branitelja. Govor o tome da su branitelji privilegirani, s visokim mirovinama i materijalnim pravima, postao je opće mjesto, ali prava je istina da braniteljska populacija koja je nakon rata nastavila raditi ima prosječnu mirovinu od 635 eura, što je upola manje od branitelja umirovljenih prema posebnim propisima. To je čak manje od umirovljenika koji nisu bili branitelji, što ulazi u kategoriju vjerovali ili ne. Stoga kroz saborsku proceduru pripremamo izmjene dvaju zakona koji reguliraju mirovine branitelja i poboljšamo status ljudi koji to zaslužuju, jer su oni domovinu zadužili dvaput – prvi puta u ratu, a drugi puta svojim najčešće punim radnim stažom, kazao je Bakić.

Inicijator zakonskih prijedloga naveo je kako će se njima izvršiti potrebne intervencije u Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, kao i Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima uveo bi se polazni faktor vrijednosti od 1.2 koji bi se primjenjivao na starosne i prijevremene starosne mirovine, čime bi se ukupna godišnja izdvajanja za mirovine u RH povećala za 120 milijuna eura, odnosno 1,2 posto.

Također, izmjenama potonjeg Zakona za braniteljsku bi se populaciju uklonile redukcije mirovina propisane člankom 9.a, čime bi se braniteljima koji su nakon rata obavljali poslove sa službenim ovlastima uvećale mirovine za 6 do 14 posto.

Niske najniže mirovine

Bakić je iznio podatke iz službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za siječanj tekuće godine, koji pokazuju da su branitelji koji su pravo na mirovinu stekli prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, njih više od 68 tisuća, u prosjeku ostvaruju čak i manju mirovinu od usporedivih umirovljenika koji nisu bili branitelji. Iako su obje kategorije u prosjeku odradile 31 godinu staža, prosječna mirovina za 941 tisuća umirovljenika (bez posebnih skupina) iznosi 638 eura.

S druge strane, 72,5 tisuća umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a čiji prosječan radni staž iznosi 19 godina, prima prosječnu mirovinu u iznosu od 1.318 eura.

Isto tako, izlagači na tribini istaknuli su kako veliki problem za umirovljene branitelje predstavlja ekstremno nizak iznos najniže braniteljske mirovine (ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima) od 346 eura za osobe s ostvarenih najmanje 100 dana u borbenom sektoru, zbog čega se ova kategorija branitelja redovito odlučuje za odabir povoljnije, ali svejedno niske najniže civilne mirovine. Damir Bakić kazao je kako zakonska vezanost ovog iznosa za prosječnu hrvatsku plaću iz 2016. godine od 754 eura odražava krajnju nebrigu za braniteljsku populaciju, istaknuvši kako bi usklađivanje ovog iznosa sa današnjom prosječnom plaćom najniži iznos braniteljske mirovine udvostručio.

Draženka Polović, saborska zastupnica i članica saborskog Odbora za ratne veterane, kazala je kako treba prokazati kroz predrasude prema kojima su branitelji puni privilegija, iako su mnogi od njih koji su kroz rad nastavili doprinositi svojoj zemlji ostali zakinuti.

– Braniteljska populacija je heterogena, a ne jednoobrazna, a kod nas se braniteljsko pitanje često promatra kao stvar jedne stranke. Tim se pitanjem manipulira, to se prepoznaje u radu saborskog Odbora koji se odbio ograditi od djelovanja pojedinih braniteljskih udruga oko zabrana lanjskih kulturnih manifestacija, ali i radu Sabora i javnosti. Tada su ljudi unutar stranke, naši branitelji iz svih dijelova Hrvatske, osjetili potrebe da reagiraju i pobune protiv toga da se braniteljstvo uzima kao opravdanje za zabrane. To nam je bio poticaj da krenemo s jačim angažmanom za branitelje i ovom inicijativom, kazala je Polović.

Iskorištavanje braniteljskog identiteta

Na javnoj tribini, koju je vodila županijska vijećnica stranke Možemo Morena Lekan, sudjelovali su županijski vijećnik Nenad Hodap i Nenad Ljubić, članovi unutarstranačke tematske grupe koja se bavi braniteljima i njihovim pravima. Naveli su kako je cilj grupe, koju čini desetak ratnih veterana, poboljšati status ljudi koji su dali svoje vrijeme, trud i zdravlje u obrani domovine i poboljšanju života svih njenih građana.

– Mnogi od nas nastavili su raditi u svojim firmama i nakon rata, mnogi su krenuli u pronalazak posla, mnogi se nisu snašli. Vjerujemo da je veterana koji su radili ili još uvijek rade, koji se brinu za svoje živote daleko više od onih koji guraju razne zabrane i koje identitet branitelja u određenim kontekstima iskorištavaju, kazali su Hodap i Ljubić.

Sudionici tribine javnost su pozvali na potpisivanje online peticije za veće mirovine branitelja u redovnoj mirovini koja je dostupna na web stranicama stranke Možemo, a u sklopu zbivanja održanog na Botelu Marina prikazan je isječak dokumentarnog filma „Branili smo slobodu”, kojeg su veterani Domovinskog rata, branitelji i članovi stranke Možemo snimili kao odgovor na pokušaje povijesnog revizionizma i pokušaje legitimacije ustaškog pozdrava.