RIJEKA – Pretpostavlja se da građani kod kuće, u svojim novčanicima, ali i »u čarapama i pod madracima«, kako se to uvriježeno kaže, drže čak oko 35 milijardi kuna gotovine, pri čemu je od toga oko 25 milijardi kuna čiste ušteđevine, one koja se ostavlja za crne dane (ali nije ostavljena u banci), dok je ostatak tekuća likvidnost, baš ona iz lisnica, koja se koristi za svakodnevne potrebe.

Ovih 20 do 25 milijardi koje su ljudi pohranili u kućne sefove, ili tko zna gdje, računa se da će tijekom ove godine pristići u banke radi automatske konverzije u euro 1. siječnja 2023. Tada se očekuje da ćemo euro uvesti iako formalno odobrenje još nismo dobili. Iz Vlade i HNB-a pozvali su već građane da upravo na taj način, pologom u banke, najjednostavnije, bez troškova i po tečaju koji će biti unaprijed poznat (a najvjerojatnije 7,53 kune za euro) konvertiraju u eure svoje novčane viškove ako ih imaju. No, sudeći prema informacijama iz banaka, građani još baš i nisu pojurili polagati kune radi konverzije.

Depoziti rastu, ali po sličnoj stopi kao i lani i preklani te zasad nema nikakvih naglih skokova koji bi se mogli pripisati efektu uvođenja eura. U Privrednoj banci Zagreb tako kažu da depoziti građana slijede uobičajeni trend te nisu zabilježene značajnije oscilacije. I U OTP banci potvrdili su da je povećanje štednje građana kontinuirano te ne bilježe nikakve značajne oscilacije, niti što se tiče ukupnih volumena, niti udjela po valutama. Erste banka također u posljednje vrijeme nije zabilježila bitne promjene trendova deponiranja sredstava na račune građana u banci, a koji bi bili drugačiji od uobičajenih. Depozitna aktivnost i inače bilježi stabilne trendove i kontinuiran rast, kažu.

Nisu još »pojurili«

Dakle, štednja građana u bankama pomalo raste, euro-efekta za sada nema, no on bi se, očekuje se, tek trebao osjetiti, i kunske viškove »izbaciti« iz privatnih zaliha. Neki možda čekaju i zeleno svjetlo Europske komisije koje bi trebalo doći negdje u lipnju ili srpnju, a neki možda već i sada kupuju eure na mjenjačnicama, ili pak čekaju povoljniji tečaj. Sada je prodajni negdje na razini tečaja po kojem ćemo euro i uvesti euro, čak ponegdje i nešto nepovoljniji.

Neki možda, svojim kunskim novčanim viškovima, ako ih imaju, uopće neće kupiti eure, odnosno konvertirati u eure, nego će izabrati neki drugi vid ulaganja, u zlato, dionice, obveznice ili nekretnine. Novčani viškovi, pogotovo sada kada raste inflacija, traže ulaganja s povratom, što opet nema veze s našim uvođenjem eura. Moguće je, međutim, da će dio građana sada izabrati i neku treću valutu – američki dolar ili npr. švicarski franak. Jer, onaj tko ne vjeruje u projekt eura i eurozone, morat će euro, kada on postane službena valuta, koristiti za svakodnevne transakcije (kao sada kunu), no kada je riječ o štednji, povjerenje može pokloniti i nekom drugom valutnom području. Tu će faktor biti i kretanje tečaja, a ono je određeno monetarnom politikom pojedinih središnjih banaka.

Tečaj kuna/euro kod nas je oduvijek gotovo fiksiran (a sad i sve više kako se bliži trenutak ulaska u eurozonu, što je određeno i ERM2 pravilima), dok tečaj euro/dolar normalno oscilira na tržištu, pa se se tečaj kuna/dolar praktički izvodi posredno… Kada nestane kune, tečajni par euro/dolar bit će, može se pretpostaviti, možda više u fokusu. No, euro je kod nas uvijek bio dominantna valuta štednje (iako ne i službena valuta), i to kao sljednik nekadašnje njemačke marke kojoj su hrvatski građani jako vjerovali. Uskoro će postati i službena, domicilna valuta, pa nema razloga previše sumnjati da će ga građani dodatno prigrliti kao valutu štednje, ako su mu i do sada vjerovali više no kuni. U bankama očekuju upravo takav rasplet.

Alternativne valute

Pitali smo ih bilježe li možda povećanu potražnju za uslugom zamjene kune za američki dolar, povećanje dolaske štednje, odnosno »prelijevanje« postojeće štednje prema dolaru, a isto vrijedi i za CHF. Očekuju li dakle da će i depoziti u tim »trećim«, alternativnim valutama rasti, jer će građani možda sada njih također pojačano birati kao valutu štednje, ili barem rizik disperzirati. U Zagrebačkoj banci odgovaraju da ne bilježe veću potražnju za američkim dolarima i švicarskim francima.

– Promatrano u kunama, ukupna štednja u USD i CHF raste posljednjih tjedana, ali većinom kao rezultat jačanja tih valuta u odnosu na euro, pa onda posljedično i na kunu. Hrvatski građani su tijekom posljednjih godina dugoročnu štednju ponajviše vezali uz euro, pa ne očekujemo da će se novac koji će građani nositi u banku zbog konverzije biti značajnije pretvaran u neke druge valute osim eura, ističu u Zabi.
U RBA kažu da u posljednje dvije godine bilježe konstantan pad volumena oročene štednje te porast volumena a vista štednje.

– S obzirom da se kamatne stope na oročene depozite nalaze na vrlo niskim razinama te je razlika u iznosu kamatnih na oročenu štednju i a vista sredstva izrazito mala, klijenti su sve manje spremni višak svojih novčanih sredstava oročiti na duži rok te ih radije drže na svim transakcijskim računima. Opisano kretanje se odnosi na i valutu USD te trenutno još uvijek ne bilježimo povećanje potražnje za oročenim depozitima u valuti USD kao niti u valuti AUD koju dodatno imamo u ponudi, poručuju iz RBA.