Kamen koji je gradio Pulu

Cave Romane nekad je bio kamenolom, a danas jedna od najimpresivnijih pozornica

Foto: JULIAN DUVAL, ARHIVA SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U PULI

Foto: JULIAN DUVAL, ARHIVA SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U PULI

Vinkuranski kamenolom izgradio je sve značajnije građevine, od Arene do fortifikacijskog prstena, a danas je jedna od najimpresivnijih pozornica na jugu istarskog poluotoka



Malo tko ne zna da se kamen iz vinkuranskog kamenoloma Cave Romane koristio za gradnju velebne pulske Arene u vrijeme Rimskog Carstva, no svakako je manje poznat zanimljiv podatak da su i stolovi s pulskog markata od njega napravljeni.


U razgovoru o najstarijem istarskom kamenolomu taj nam kuriozitet, kao i mnoštvo drugih, otkriva pulski povjesničar Andrej Bader.


Kako Bader objašnjava, nagađa se da je vapnencem iz vinkuranskog kamenoloma sagrađena i grobnica ostrogotskog kralja Teodorika iz 520. godine u Ravenni, čiji je dragulj kamena kupola napravljena od jednog jedinog, 300 tona teškog i metar debelog kamena, promjera 10 metara.





Praktični Rimljani


Može se pretpostaviti i da je njime izgrađeno i nekadašnje rimsko kazalište pored ex-rock kluba Uljanik, kao i sve impresivnije građevine rimske Pule.


– Rimljani su uvijek bili nevjerojatno praktični. Bilo im je najbitnije da se radi brzo i kvalitetno, da ne moraju gubiti vrijeme. Kako je Cava najbliža Puli, tako se da zaključiti da je sve što je izgrađeno i što je tijekom vremena nestalo, moralo je biti građeno u vinkuranskom kamenolomu, priča Bader dodajući da su se veliki blokovi dopremali najčešće rimskim galijama, odnosno morskim putem, dok se na području Pule taj kamen dovozio velikim zaprežnim kolima.


Interesantno je i da je najveća eksploatacija vinkuranskog kamenoloma bila tijekom njegovog »drugog rođenja« 1877., kada austrijski barun Oskar von Morhammer otkupljuje Cave Romane od komune Pomer.


– Tada kreće vrlo intenzivna eksploatacija kamena za prvenstveno gradnju ogromnog fortifikacijskog prstena, odnosno tri fortifikacijska prstena oko Pule i njezine bliže i dalje okolice. Onda je i krenula i puno veća potražnja za kamenolomima. Zbog toga je potom Morhammer kupio kamenolome u Ližnjanu i Medulinu, kaže Bader.


Impresivno je, veli, da je ovaj barun sa svojih 27 godina života bio vlasnik gotovo svih kamenoloma na području južne Istre. No to, kako dalje navodi, ne treba promatrati u negativnom kontekstu jer je zapošljavao isključivo domicilno stanovništvo, a mnogo je novca donirao siromašnim građanima i za izgradnju škola.


– Iznimno se obogatio, ali je vraćao zajednici. Uistinu je bio neumoran filantrop, komentira Bader.


Pulski povjesničar Andrej Bader


Industrijalac Crljenica


Nakon austrijske uprave mijenjali su se novi talijanski vlasnici, sve dok posljednji nije ondje ostavio najjači pečat.


– Bio je sinonim za veliku ekonomsku »Halleyjevu kometu«, a riječ je o poznatom industrijskom poduzetniku Antoniju Crljenici. Radio je kao kooperant u tvornici cementa i vinkuranskom kamenolomu, a nakon smrti vlasnika, postao je i vlasnikom kamenoloma. Ono što ga čini jednim od najpoznatijih Puležana jest to što je bio vlasnik Ville Idole, restorana i hotela Bonavia, odnosno dojučerašnje Glazbene škole te Vile Marina, poznatije kao Zelena vila u Premanturskoj ulici, otkriva Bader.


Priča da je u posjed kamenoloma 1947. ušla firma Istarski kamenolomi, no i da tada nije bilo pretjerane eksploatacije. Ondje je radilo 40-ak ljudi, a kamen se klesao i vadio po individualnim narudžbama. Kasnije se, navodi Bader, taj kamen upotrebljavao za izgradnju ploča fasada, za pločice kojima su se oblagali zidovi, kao i pločice za sudopere i stolove.


– Svi banki (stolovi) koji su na našem markatu, kao i stepenice, potekle su iz Cave. Interesantno je i da je u periodu talijanske uprave kamenolom imao žičaru i vlak. Žičara je vodila prema sadašnjoj marini otkud je dolazio ugljen za velike mašine koje su rezale kamen, a vlakić je išao do stare plinare.


Postojala je pruga od kamenoloma do stare plinare i ona je nakon Drugog svjetskog rata završila u sekundarnoj namjeni jer su seljaci iz okolnih sela tračnice koristili za tende i slično. Na starim se stancijama još mogu vidjeti željeznički pragovi i šine koji su nekada bili dio male pruge, priča Bader.


Uspostavom Republike Hrvatske i Općine Medulin, zbog neriješenih vlasničkih odnosa s Kamen Pazinom, koji je nakon Istarskih kamenoloma preuzeo vlasništvo, odugovlačilo se s prenamjenom kamenoloma još 20-ak godina. Iako se, kako ističe, vrlo brzo shvatilo bogatstvo koje ova lokacija nudi. I onda je polako u posljednjih deset godina počela iznalaziti svoj pravi put.


Vinkuranski kamenolom prije 1. svjetskog rata, Foto: ARHIVA SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U PULI


Općinski biser


Među visokim liticama koje se uzdižu do impresivnih 40 metara, koje uz svjetlosne instalacije u kamenolomu stvaraju čaroban ambijent, posljednjih se nekoliko godina održavaju brojni koncerti, festivali i kulturna događanja.


Potencijal koji nudi antička pozornica prepoznat je 2016. kada je čuvena »Carmina Burana« Carla Orffa privukla ondje velik broj posjetitelja, no vinkuranski kamenolom doživljava svoj puni procvat Festivalom Rocks&Stars @Cave Romane. Kamenolom, koji je nekad bio radno mjesto za izvlačenje kamena, danas je, s obzirom na svoju arhitekturu i akustiku, prepoznat kao lokacija savršena za koncerte i različite kulturne manifestacije.


Potvrđuje to i Gianni Bužleta, voditelj Odsjeka za mjesnu samoupravu i EU projekte Općine Medulin, koji najavljuje i kako bi se ovaj lokalitet dalje mogao razvijati.


– Kamenolom Cave Romane poseban je i spektakularan prostor, ne samo za mještane naše općine već i za širu regiju. Prostor je zaista jedinstven na europskoj i svjetskoj razini.


Općina Medulin se zaista ponosi što se ovakav dragulj nalazi na području Vinkurana, stoga je i cilj Općine i Turističke zajednice Medulin ovu antičku pozornicu obogatiti raznim kulturnim sadržajima koji i ove godine privlače velik broj posjetitelja iz različitih dijelova svijeta. Cava u Vinkuranu ne živi samo kao kulturna pozornica već je i zanimljivo odredište za ljubitelje sportskog penjanja i ostalih srodnih sportsko-rekreativnih aktivnosti kao što je slack line, ples na svili i slično, kaže Bužleta.


Cilj je, navodi Bužleta, da Cava bude lokalitet za održavanje vrhunskih koncerata i dnevnih događanja poput raznih kulturno-umjetničkih i gastronomskih manifestacija te novi punkt na karti sportskih susreta u okviru Urbanog područja Pula. Prepoznavši značaj lokaliteta, Općina Medulin brine i ulaže u njegovo održavanje i što je značajnije, planira buduću arhitektonsku vizuru i funkciju lokaliteta kroz projekt »MMC Cave Romane«.


Projekt »MMC Cave Romane«


Strateški projekt


Strateški projekt obuhvaća rekonstrukciju postojećih derutnih zgrada u prostoru kamenoloma, uređenje partera gledališta, postavljanje montažnih bina i tribina, uređenje pješačko-biciklističke staze oko kamenoloma te postavljanje zip linea, high line konstrukcija, izgradnju visećeg mosta i stubišta u funkciji razgleda atrakcija.


Na prostoru nekadašnjeg kamenoloma predviđena je izgradnja dviju ljetnih pozornica, izgradnja muzeja kamena, područja za rock climbing i dva logistička centra koji će poslužiti kao multifunkcionalni prostori za održavanje raznih radionica, predavanja, izložbi i svih ostalih projektnih aktivnosti, najavljuje Bužleta iz Općine Medulin.


– U konačnici, želja nam je sanirati prostor kamenoloma da bi bio siguran za sve buduće posjetitelje, odnosno stvoriti centar kulture i sporta u svrhu održivog i kružnog upravljanja prostorom te stvaranja nove javne površine s naglaskom na visoku kvalitetu svih planiranih sadržaja i aktivnosti, ističe Bužleta.


Dodaje da je projekt uvršten u popis strateških projekata Strategije urbanog područja Pula, a u tijeku je i predlaganje projekata za financiranje izravnom dodjelom putem ITU mehanizma iz fondova EU-a u financijskom razdoblju 2021. – 2027. Po dovršetku postupka, nadležno Ministarstvo usvojit će Odluku o strateškim projektima koji se predlažu za financiranje putem ITU mehanizma.


Gianni Bužleta iz općine Medulin