U vremenu kada Europa istodobno traži veću energetsku sigurnost i neovisnost, ubrzanu dekarbonizaciju, ali i diverzificirane dobavne pravce za koncencionalne izvore energije, uz jačanje vlastite industrijske otpornosti, Kvarner se sve jasnije profilira kao jedno od ključnih energetskih i logističkih uporišta ovog dijela Europske unije.

Konferencija Novog lista »Kvarner kao energetsko čvorište Europske unije« koja će se održati u Amadria Park Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta u Opatiji, u petak 24. travnja, s početkom u 11 sati, otvara prostor za raspravu o tome na koji način Hrvatska i njeni partneri mogu pretvoriti postojeću infrastrukturu i industrijsko znanje u novu razvojnu prednost – od sigurnosti opskrbe plinom i naftom, preko elektrifikacije prometa i pomorstva, do obnovljivih izvora, vodika, pametnih mreža i kružne industrije.

Na konferenciji sudjeluju vodeći stručnjaci iz energetskog sektora: Stjepan Adanić (Janaf), Marijeta Majer (ENNA Next), Goran Pleše (INA), Anđelka Toto Ormuž (Rockwool Adriatic), Martina Biondić (HEP ODS), Darko Pavlović (Plinacro) i Danijela Šimović (LNG Hrvatska), uz moderaciju Mislava Togonala.

Današnji izazov više nije samo kako osigurati energiju, nego kako izgraditi otporan, održiv i konkurentan energetski ekosustav koji će Kvarner pozicionirati kao važnu europsku energetsku točku u desetljeću pred nama, kao i kako adekvatno razvijati preteće industrije, od proizvodnje energenata, poput, primjerice, zelenog vodika, do razvoja tehnologija za njihov transport i korištenje.

Europski fokus

Zahvaljujući spoju LNG terminala i sve razgranatijoj Plinacrovoj transportnoj plinskoj mreži, Janafovom pomorskom terminalu za prekrcaj sirove nafte i naftovodu, Kvarner je ključan ne samo za opskrbu domaćeg, već i tržišta okolnih zemalja. Važno je naglasiti i netom završenu modenizaciju Rafinerije nafte Rijeka koja će ubuduće raditi većim kapacitetom i pokrivati najveći dio domaće potrošnje derivata, opet uz opskrbu i dijela susjednih tržišta. Područje Kvarnera važno je i za elektroenergetski sustav, kako po pitanju proizvodnje, tako i transporta električne energije pa ova regija, sa vojim pomorskim prometom i logističkim značajem, uz razvoj i primjenu novih tehnologija, više nije samo prometna točka na karti, nego prostor u kojem se susreću energetika, tehnologija, geopolitika, logistika i održivi razvoj. Aktualnost teme dodatno potvrđuju širenje kapaciteta LNG terminala na Krku, jačanje regionalne uloge Jadranskog naftovoda te sve veći europski fokus na modernizaciju energetske mreže, fleksibilnost sustava i nove energetske lance vrijednosti.

Kvarner kao regija već sada, s postojećom proizvodnom i transportnom energetskom in frastrukturom iznimno je značajan ne samo na nacionalnoj, već i na međunarodnoj razini. Što se domaćeg tržišta energenata tiče, vjerojatno najvažnija je Inina Rafinerija nafte Rijeka, koja je nedavno završila 700 milijuna eura vrijedan proces modernizacije, u sklopu kojeg je izgrađeno postrojenje za obradu teških ostataka nafte. Ono će omogućiti profitabilan rad rafinerije, kao i pouzdanu opskrbu domaćeg tržišta svim vrstama goriva, posebno dizela, koje će riječka rafinerija od sad proizvoditi u većim količinama. Ujedno, kapacitet prerade sirove nafte bit će povećan s nešto više od tri milijuna tona godišnje, na četiri milijuna tona. Kako je riječka rafinerija smještena na moru, u neposrednoj blizini Janafa, to u turbulentnim vremenima jamči i dostupnost opskrbe sirovom naftom.

Pouzdan partner

U dostupnosti opskrbe sirovom naftom ne samo riječke rafinerije, a posljedično i hrvatskog trtžišta, nego i okolnih zemalja, ključnu ulogu ima Janaf. Ovim se naftovodom praktički u cijelosti opskrbljuje rafinerija srbijanskog NiS-a koja osim tržišta Srbije pokriva i dobar dio tržišta u BiH. Unatoč prijeporima s MOL-om, oko transporta neruske nafte Janafom do njihovih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, Janaf je nepobitno dokazao, nakon prekida opskrbe MOL-ovih rafinerija naftom iz Rusije preko naftovoda Družba koji prolazi kroz Ukrajinu, da je sposoban opskrbljivati i te dvije rafinerije i biti pouzdan partner svim uključenim stranama.

Po pitanju opskrbe plinom, Omišaljski terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) već je tijekom krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu pokazao i dokazao svoju vrijednost te praktički od otvaranja radi punim kapacitetom. Taj je kapacitet lani udvostručen na 6.1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Zbog ograničenja u plinskoj transportnoj mreži ove plinske godine bit će moguća proizvodnja 3,8 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, a cijeli je taj kapacitet već zakupljen. S novim tekućim i najavljenim ulaganjima Plinacroa. operatera plinske transportne mreže, od povećanja kapaciteta unutar Hrvatske do izgradnje novih interkonekcija prema Mađarskoj, a time i dalje, sve do Bavarske, u narednim bi godinama LNG terminal trebao ostvariti svoj novi puni kapacitet koji više nego dvostruko premašuje ukupnu potrošnju plina u Hrvatskoj.

Hrvatska i dalje proizvodi oko dvadesetak posto plina u odnosu na ukupnu potrošnju, a i taj plin, iz nalazišta mahom u Sjevernom jadranu, prolazi Kvarnerom, putem magistralnog plinovoda od Pule do Karlovca.

Dolina vodika

Po pitanju proizvodnje električne energije Kvarner je ne manje važan, jer u široj regiji Kvarnera smještena je termoelektrana Plomin, kao i hidroelektrane u Triblju i Rijeci, a nešto dalje smještena je i hidroelektrana Senj. Uz to, Kvarner je i važno čvorište u sustavu prijenosa električne energije na nacionalnoj razini. S HEP-ovim planovima o rekonstrukciji Termoelektrane Rijeka, ova će regija dobiti još više na važnosti.

Kada je riječ o novim tehnologijama, obnovljivim izvorima i racionalnom korištenju energije, i tu je Kvarner više nego uključen. Riječko sveučilište, tvrtke i druge institucije uključeni su u međunarodni projekt Dolina vodika Sjevernog Jadrana koji bi trebao postaviti temelje proizvodnje i upotrebe zelenog vodika kao ekološki prihvatljivog energenta, a Ina je krenula i u realizaciju projekta solarne elektrane iz koje će dobivena električna energija služiti za proizvodnju vodika za riječku rafineriju, ali i za tržište pa, primjerice, u riječkom javnom prijevozniku, Autotroleju, već razmišljaju o nabavci novih autobusa na vodik. Sigurno je da prostora za razvoj ima, posebno u području industrije i tehnologija, o čemu ćemo više saznati na konferenciji.