Na Danima OIE 2026, najvećoj hrvatskoj konferenciji o obnovljivim izvorima energije s međunarodnim karakterom, održanima u Opatiji, okupili su se vodeći domaći i međunarodne stručnjaci, predstavnici državnih institucija, energetskog sektora i gospodarstva, a tijekom trodnevnog programa održan je niz stručnih panela i rasprava posvećenih energetskoj tranziciji, sigurnosti opskrbe, održivosti i budućnosti obnovljivih izvora energije, uključujući teme razvoja OIE projekata, sigurnosti opskrbe hranom i energijom, digitalne infrastrukture i baterijskih sustava za pohranu energije. Ukupno je u radu konferencije sudjelovalo 125 tvrtki i 43 institucije iz šesnaest zemalja.

Direktorica organizatora, Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), mr. sc. Maja Pokrovac, istaknula je na otvaranju konferencije kako energetika danas više nije izdvojeni sektor, nego tema koja utječe na gospodarstvo, sigurnost države i kvalitetu života građana.

– Energetika je danas pitanje ukupnog društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske. Kada smo počinjali, govorili smo o prvim vjetroelektranama i prvim solarnim krovovima. Tada su samo pojedinci vjerovali da Hrvatska može imati moderan elektroenergetski sustav temeljen na domaćoj, obnovljivoj energiji – rekla je Pokrovac.

Regulatorne odluke

Naglasila je kako je OIEH tijekom godina postao partner vodećih europskih energetskih organizacija s ciljem prijenosa europskih iskustava i trendova hrvatskom energetskom sektoru i javnosti. Upozorila je i da administrativni i regulatorni procesi još uvijek presporo prate tržište i investicijski ciklus.

– Moramo vidjeti kako ubrzati procedure i kako se snažnije temeljiti na proizvodnji vlastite, domaće energije, zaključila je Pokrovac.

U radu konferencije sudjelovalo je 125 tvrtki i 43 institucije iz šesnaest zemalja

Glavna direktorica SolarPower Europe, Walburga Hemetsberger u videoobraćanju je istaknula kako ratovi i globalne krize ponovo pokazuju koliko je ovisnost o fosilnim gorivima skupa i nesigurna te da solarna energija u kombinaciji s baterijskim sustavima energetski sustav čini otpornijim i učinkovitijim.

– Europa je, zahvaljujući rastu solarnih kapaciteta, od početka rata na Bliskom istoku izbjegla više od 10 milijardi eura troškova uvoza plina, što dodatno potvrđuje važnost domaće proizvodnje energije za sigurnost i stabilnost Europe, rekla je Hemetsberger.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Nikola Vištica rekao je kako se Hrvatska nalazi u važnom razdoblju razvoja obnovljivih izvora energije te da su donesene regulatorne odluke koje bi trebale ubrzati razvoj projekata i priključenje na mrežu, dok je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar poručio je kako je Hrvatska u potpunosti posvećena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji gospodarstva te najavio nove zakone o tržištu električne energije i obnovljivim izvorima energije.

Lokalne zajednice

U sklopu prvog dana konferencije održana je i panel rasprava »Energetska neovisnost kao obrambena strategija« na kojoj se raspravljalo o povezanosti energetike, sigurnosti i otpornosti država u uvjetima geopolitičkih kriza. Drugog dana konferencije fokus rasprava bio je na razvoju elektroenergetske mreže, fleksibilnim ugovorima za priključenje obnovljivih izvora energije, rastu podatkovnih centara, ulozi baterijskih sustava te povezivanju energetike s turizmom i poljoprivredom. Treći dan konferencije održan je u sklopu projekta Renewables for All, usmjerenog na poticanje lokalnih zajednica, energetskih zajednica te malih i srednjih poduzeća na aktivnije sudjelovanje u energetskoj tranziciji kroz korištenje obnovljivih izvora energije i modela dugoročne nabave zelene energije. Projekt je dio Europske klimatske inicijative (EUKI) njemačkog Saveznog ministarstva za okoliš, klimatsku akciju, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMUKN).

Jedan od najvažnijih razgovora dana održan je s Markom Primorcem, potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB), koji je govorio o bankabilnosti projekata, ulozi prijenosne mreže i investicijskim prioritetima europske zelene banke. Primorac je istaknuo kako EIB danas predstavlja ključnog financijskog partnera europske energetske tranzicije te godišnje raspolaže budžetom od oko 100 milijardi eura, od čega se značajan dio odnosi upravo na energetiku i projekte ozelenjivanja gospodarstva. Naglasio je i da je EIB financirao projekt PVMax, usmjeren na razvoj on-site PPA modela za javne objekte i jačanje primjene obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.

– Za bankabilnost projekata ključni su stabilni i predvidivi prihodi, osiguran priključak na mrežu, riješeni imovinsko-pravni odnosi i okolišne dozvole – kazao je Primorac.

Posebno je upozorio da bez razvoja prijenosne mreže i sustava za pohranu energije neće biti moguće integrirati veliki broj projekata obnovljivih izvora energije koji su danas u razvoju.

Pritisak na mrežu

Veliku pozornost privukao je i intervju s Antonom Marušićem, predsjednikom Uprave HEP-ODS-a, koji je govorio o pritiscima na distribucijsku mrežu nastalima zbog snažnog rasta kućnih solarnih elektrana i novih priključenja. Marušić je upozorio kako u pojedinim dijelovima mreže već dolazi do previsokih napona i problema s daljnjim priključenjem novih elektrana.

– U posljednje tri godine na mrežu je priključen veliki broj novih solarnih elektrana te danas Hrvatska ima oko 48 tisuća priključenih OIE sustava – kazao je Marušić.

Govoreći o budućim rješenjima, naglasio je važnost baterijskih spremnika energije koji bi mogli pomoći u smanjenju mrežnih opterećenja i omogućiti veći prihvat solarnih elektrana.

– Baterijski spremnici mogu napraviti korak dalje i smanjiti utjecaj ekstrema – rekao je Marušić.

Na zatvaranju Dana OIE 2026 direktorica OIEH-a Maja Pokrovac zahvalila je svim sudionicima, partnerima i institucijama koje su sudjelovale u organizaciji konferencije, naglasivši važnost snažnijeg uključivanja lokalnih zajednica u energetsku tranziciju.

PPA modeli ugovora za
otkup električne energije

Među brojnim održanim panelima i predavanjima posljednjeg dana konferencije posebno je zanimljiv bio onaj pod nazivom »Energija po mjeri zajednice – put do nižih troškova energije i veće energetske neovisnosti«, posvećen PPA ugovorima, agregaciji energije i iskustvima razvoja energetskih zajednica u europskim državama. Sanjin Vranković, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije i ravnatelj REA-e Kvarner, istaknuo je da će ključ uspjeha biti pojednostavljivanje procedura i jasnija pravila.

– Sve mora biti jasno i dostupno u roku od sedam dana: kako postati aktivni kupac, osnovati energetsku zajednicu i sklopiti PPA ugovor – rekao je Vranković.

Na panelu »Distribucijska mreža – izazovi za daljnji razvoj OIE«, na kojem su sudionici raspravljali o rastućem pritisku na distribucijsku mrežu zbog ubrzane integracije obnovljivih izvora energije, Vladimir Sabo, direktor E.ON EIS-a je naglasio kako tehnologija danas napreduje brže od regulatornog okvira te da brzinu energetske tranzicije određuje upravo usklađenost mrežnih pravila i tržišnih modela. Kao primjer naveo je PPA modele ugovora za otkup električne energije koji su u brojnim europskim državama znatno integriraniji u tržišni sustav nego u Hrvatskoj. PPA ugovori su dugoročni ugovori između proizvođača i kupca električne energije kojim se unaprijed dogovaraju količina, cijena i trajanje isporuke električne energije. Najčešće se odnose na energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, poput solarnih ili vjetroelektrana. Za lokalne dionike predstavljaju model kojim jedinice lokalne samouprave, energetske zajednice te mala i srednja poduzeća mogu dugoročno osigurati opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora bez potrebe za velikim početnim ulaganjima u vlastitu proizvodnju. Takvi ugovori omogućuju stabilnije i predvidljivije troškove električne energije, potiču razvoj novih projekata obnovljivih izvora te doprinose lokalnoj energetskoj tranziciji i ostvarivanju klimatskih ciljeva.