U saborskoj proceduri

(De)fleksibilizacija Zakona o radu. Poslodavci po prvi put ne traže olakšavanje davanja otkaza

Jagoda Marić

Dio rješenja za zadržavanje radnika, smatraju u HUP-u, mora biti i dodatno smanjenje poreznog opterećenja na rad, odnosno smanjenje poreza na dohodak



ZAGREB – Vlada je u Sabor prošli tjedan poslala izmjene Zakona o radu, zastupnici još nisu ni započeli raspravu o njima, a iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) već najavljuju da nisu odustali od svojih zahtjeva da se pravila koja reguliraju odnose između radnika i poslodavca dodatno fleksibiliziraju.


Predlažući izmjene ZOR-a, iz Vlade su najavili da time samo žele u hrvatsko zakonodavstvo ugraditi europske direktive te ispoštovati najavljene promjene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kako ne bi ugrozili dobivanje novca za oporavak, ali da će naknadno izraditi potpuno novi zakon. I već jučer, kod rasprave oko tih izmjena na Gospodarsko-socijalnom vijeću, poslodavci su ponovili svoj zahtjev za više fleksibilizacije, a sindikati su pak poručili da u uvjetima kad radnici sve više napuštaju državu, Hrvatskoj treba defleksibilizacija ZOR-a.


Stari stavovi


Stari su to stavovi, vjerojatno koliko i hrvatska samostalnost, ali novost je da poslodavci prvi put ne misle da bi olakšavanje davanja otkaza trebalo biti dio te fleksibilizacije, jer su za svih ranijih rasprava o ZOR-u upravo to isticali kao jednu od najvažnijih stvari koja će omogućiti poslodavcima da lakše otpuste loše i nezainteresirane radnike, a zaposle one dobre koje bi onda mogli bolje i platiti. Dio rješenja za zadržavanje radnika, smatraju u HUP-u, mora biti i dodatno smanjenje poreznog opterećenja na rad, odnosno smanjenje poreza na dohodak.




Kako je nakon sjednice GSV-a objasnila glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber, poslodavci se svakodnevno susreću s velikim problemom nedostatka radne snage s obzirom na iseljavanje mladih, radno aktivnih te negativnu demografsku situaciju koja negativno utječe na tržište rada. Kaže Weber i da se mladi iseljavaju u zemlje koje imaju puno fleksibilnije radno zakonodavstvo, te da Vlada u sadašnjim izmjenama i dalje nije pustila na volju radnicima i poslodavcima da se slobodno dogovaraju oko rada od kuće ili rada na daljinu, a da mladi ljudi danas očekuju potpuno drukčije donose.


Na pitanje hoće li poslodavci inzistirati da se olakša otpuštanje radnika, što je bio njihov zahtjev i kad je započela rasprava oko sadašnjih izmjena, Weber je odgovorila da, u situaciji kad u Hrvatskoj nedostaje radnika, pitanje otkaza uopće nije relevantno.


Pitali su je novinari i je li razlog zbog kojeg građani Hrvatske odlaze u inozemstvo ipak visina plaće, a ne fleksibilno radno zakonodavstvo, na što je ona odgovorila da bi i domaći poslodavci radnicima dali veće plaće, ali je to jako teško uz sadašnje porezno opterećenje. Zato poslodavci traže smanjenje poreza na plaće.


– Prosječno opterećenje rada od 42 posto praktički onemogućava bilo kakvo značajnije dizanje plaće koje mi apsolutno želimo. Već smo predložili povećanje osobnog neoporezivog odbitka s četiri na pet tisuća kuna te smanjenje porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, što bi utjecalo na povećanje plaća radnika s najmanjim plaćama, pojasnila je Weber, jer smatraju da bi to najsnažnije utjecalo na povećanje plaća zaposlenika s najmanjim plaćama.


Modernizacija tržišta


Osim što sadašnje predložene izmjene ne doprinose modernizaciji tržišta rada, Weber smatra i da je diskriminatorna odredba po kojoj se kroz kolektivne pregovore omogućava postizanje nekih dodatnih prava za članove sindikata.


– Nećemo isplaćivati božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li članovi sindikata ili ne, i u praksi ćemo ispraviti ovu nepravdu, poručila je Weber.


Odgovarajući na zahtjeve za fleksibilizacijom zakona o radu, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao je da sindikat to ne odbacuje samo da bi imao suprotno mišljenje, nego zbog toga što hrvatski poslodavci, za razliku od onih u zemljama na koje se pozivaju, nisu spremni na kolektivno pregovaranje i dogovaranje prava u kolektivnim ugovorima te da bi situacija bila još gora kad bi neke odredbe nestale iz ZOR-a. Nedostatak kolektivnih ugovora i stalna fleksibilizacija, upozorava Sever, doveli su baš do toga da ljudi iseljavaju iz Hrvatske jer žele sigurnost posla i veću plaću.


– Hrvatska nije zrela za fleksibilizaciju ZOR-a jer on radnicima pruža barem nekakve oblike zaštite koje bi im u budućnosti trebalo jamčiti kroz kolektivno pregovaranje. A kako je pokrivenost kolektivnim ugovorima (KU) u Hrvatskoj ispod 50 posto, jasno je da nas čeka još puno posla. Europske direktive govore o tome da bi pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima trebala biti barem 80 posto, kaže Sever. Dodaje i da će dio odredbi ZOR-a postati suvišan kad domaći poslodavci budu spremni pregovarati i dogovarati prava radnika kroz kolektivne ugovore.


– Dok ne bude tako, nužno je Zakon o radu dodatno defleksibilizirati i dodatno zaštititi radnike, poručuje Sever.


Na pitanje je li Vlada spremna fleksibilizirati ZOR, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odgovorio je da su u Vladi svjesni da će teško uspjeti uskladiti stavove poslodavaca i sindikata, te da su već sadašnjim izmjenama fleksibilizirali puno toga, pa je spomenuo olakšavanje dodatnog rada, fleksibilizaciju radnog mjesta, definiranje platformskog rada.


– Da nisu svi zadovoljni, čuli ste i sada, ali svima je jasno, s obzirom na okolnosti koje se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, da će biti daljnjih razgovora, diplomatski je zaključio Piletić.


Do prosinca dodatni prijedlog antiinflacijskih mjera


Razgovaralo se jučer i o Vladinim antiinflacijskim mjerama, pa je dogovoreno da će socijalni partneri do prosinca predložiti dodatne mjere ili prilagodbu sadašnjih, ako za to vide potrebu, ali nitko od sudionika konferencije za novinare nakon sjednice GSV-a nije mogao odgovoriti na pitanje hoće li Vlada uskoro donijeti mjere i kakve kad su u pitanju cijene plina za poduzetništvo, jer je i kod donošenja novog paketa mjera naglasila da za te poteze čeka odluku Europske komisije o cijenama plina, ali te odluke već mjesec dana nema.