Pliva Hrvatska, članica Teva Grupe, ostvarila je lani neto dobit od 148 milijuna eura, bez jednokratnih stavki, što je deset milijuna eura više u odnosu na 2024. godinu, dok je, uključujući te stavke, dobit u 2025. dosegnula 199,4 milijuna eura, što je skok za 39 posto na godišnjoj razini.

Prihodi od prodaje proizvoda lani su dosegnuli oko 575 milijuna eura, a tu je i gotovo 100 milijuna eura prihoda od usluga, što se odnosi na razvoj proizvoda za druge Tevine kompanije.

Pliva je ostvarila i oko 350 milijuna eura “jednokratnih” prihoda, što se prvenstveno odnosi na Plivino povlačenje dividendi od svojih podružnica, primjerice kompanija u Italiji, Poljskoj i Srbiji, izjavila je u četvrtak predsjednica Uprave Plive Nikolina Dizdar Čehulić na prezentaciji novosti te farmaceutske kompanije, kojoj su nazočile i članice Uprave Tatjana Ilić i Darka Metličić.

Kako je kazala Dizdar Čehulić, kompanija je u procesu transformacije, s ciljem postizanja dugoročne stabilnosti, a lani ostvarene rezultate ocjenjuje “jako dobrima”, prvenstveno zbog izvoza, na koji “otpada” gotovo 90 posto proizvodnje u Zagrebu.

Pliva izvozi na više od 60 svjetskih tržišta, uključujući zemlje EU-a, SAD, Brazil, Australiju i Kanadu, a važnost te kompanije za hrvatsko gospodarstvo i izvoz ilustrira i činjenica da od ukupnog hrvatskog izvoza farmaceutskih proizvoda Pliva drži udio od oko 60 posto, kazala je Plivina čelnica.

Pliva stavlja naglasak na prelazak s proizvodnje jednostavnih generičkih lijekova na kompleksne sterilne i nesterilne lijekove s visokom dodanom vrijednošću, pri čemu iz kompanije ističu da su postali “strateška lokacija za sterilnu proizvodnju lijekova unutar Teve, fokusirana na kompleksne terapije”.

Takva proizvodnja uključuje i kontinuirana ulaganja i modernizaciju proizvodnih pogona i laboratorijske opreme, a prema riječima Dizdar Čehulić, samo lani kapitalna ulaganja su iznosila oko 20 milijuna eura. Neke veće investicije su dio dugoročnijih planova, u razdoblju od idućih tri do pet godina, kazala je predsjednica Uprave.

Spomenula je i nacionalni plan za razvoj industrije koji je nedavno objavilo Ministarstvo gospodarstva, a trenutno se nalazi u javnom savjetovanju. “Nadamo se da će tu biti nešto i za velike kompanije”, dodala je.

Pozdravila je i europski Akt o kritičnim lijekovima, s obzirom na njegovu važnost za postizanje održive proizvodnje unutar europskih granica. S druge strane, određeni izazov predstavlja europska uredba o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, s obzirom i da nosi veće troškove industriji.