Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak kamatne stope u eurozoni prvi puta od jeseni 2023. godine, za četvrtinu postotnog boda, kako bi zauzdala inflaciju koju je potaknulo poskupljenje energije zbog rata na Bliskom istoku.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 17. lipnja 2,40 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,25 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 2,65 posto.

„Upravno vijeće odlučno je vođenjem monetarne politike osigurati stabilizaciju inflacije na ciljanoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju”, navodi se u obrazloženje današnje odluke.

Inflacija u eurozoni iznosila je u svibnju 3,2 posto, pokazale su preliminarne procjene Eurostata, i bila je najviša od rujna 2023. godine. Energija je poskupjela na godišnjoj razini za čak 10,9 posto, potaknuta poskupljenjem nafte zbog američko-izraelskog napada na Iran.

Teheran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši prolaz brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. U četvrtak ujutro iranske su vlasti zbog novog vala američkih napada potpuno zatvorile tjesnac, kojim prolazi petina svjetske nafte i naftnih proizvoda.

Još u veljači inflacija je u eurozoni iznosila samo 1,9 posto, a energija je bila jeftinija nego lani.

Za građane i poduzeća više kamatne stope značit će skuplje zaduživanje, što obično koči potražnju i gospodarsku aktivnost. Već u prvom tromjesečju gospodarstvo eurozone smanjilo se za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su u Eurostatu.

‘Trojka’ za 2026.

Inflacija bi pak prema najnovijim, revidiranim projekcijama ECB-a, trebala u ovoj godini iznositi tri posto i biti za 0,4 postotna boda viša nego što su bili predvidjeli ožujku.

Podigli su i prognozu inflacije za 2027., za 0,3 postotna boda, na 2,3 posto.

Podignute prognoze stope inflacije prema baznom scenariju, kako navodi ECB u priopćenju, odražavaju više cijene energije, koje će se, kako očekuju, u određenoj mjeri preliti na rast cijena hrane, robe i usluga.

U 2028. sada očekuju usporavanje inflacije na dva posto, naznačivši tek nešto blaži rast cijena no što su bili očekivali na početku proljeća.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, trebala bi u ovoj godini, po njihovim novim procjenama, iznositi 2,5 posto i biti za 0,2 postotna bod viša no što su pokazale njihove prognoze iz ožujka.

Za iduću godinu potvrdili su pak prognozu temeljne inflacije od 2,2 posto, koja bi se na toj razini trebala zadržati i u 2028. godini i biti tek neznatno viša no što su naznačili prije tri mjeseca.

Rast ispod ‘jedinice’

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi pak u ovoj godini, po baznom scenariju, porasti za 0,8 posto, izračunali su u ECB-u, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod.

U 2027. bi rast trebao ubrzati na 1,2 posto i također biti blaži za 0,1 postotni bod no što su prognozirali u ožujku.

Niže prognoze rasta za 2026. i 2027. godinu odražavaju izraženiji utjecaj rata na tržišta robaei realne dohotke, te na povjerenje.

Blago su pak podigli prognozu za 2028. kada se očekuje ubrzanje rasta na 1,5 posto. U ožujku su bili predvidjeli rast od 1,4 posto.

Izgledi su i dalje neizvjesni, naglašavaju u ECB-u, pa bi tako inflacija mogla biti i veća, a gospodarski rast slabiji no što se trenutno očekuje, ovisno o intenzitetu i trajanju šoka povezanog sa skokom cijena energije i o ropsegu njegovih neizravnih i sekundarnih učinaka.

Inflacija bi tako ove godine mogla dosegnuti i 4,0 posto i ubrzati na 5,3 posto u 2027. ako šok bude snažniji i protegne se na dulje vremensko razdoblje. Gospodarstvo bi u takvom scenariju poraslo u ovoj i idućoj godini tek nekih 0,5 posto, izračunali su stručnjaci ECB-a.