Lines of Text:
Stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu je ubrzala na 4,9 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na rujan, inflacija je porasla za 0,7 posto. Kada se gleda kretanje inflacije kroz ovu godinu, ona je, nakon travanjskih 5,8 posto, u svibnju usporila na 5,2 posto, u lipnju je iznosila 4,5 posto, u srpnju 3,9 posto, no u kolovozu je opet ubrzala, s rastom od 4,2 posto, a ubrzanje se nastavilo u rujnu, s 4,7 posto, te i sada i u listopadu, s 4,9 posto.

Energija

Najveći pokretač rasta inflacije, opet je energija koja je poskupjela 20,7 posto, usluge 7,5 posto, hrana, piće i duhan rasli su 0,2 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 1,1 posto. Prema prvoj procjeni koju je objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u listopadu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,4 posto. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u listopadu ubrzala je na četiri posto. Ponovno ubrzanje stope inflacije u Hrvatskoj komentirali su ministar financija Tomislav Ćorić i guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman, koji sudjeluju na Savjetovanju ekonomista u Opatiji.

Oni, međutim, nisu zabrinuti, štoviše, očekuju usporavanje inflacije.

– Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija na razini eurozone dostigla novu višu razinu. Energetska kriza, odnosno eskalacija na Bliskom istoku, koja još uvijek traje između SAD-a i Irana, utjecala je na dio energenata u ukupnoj inflaciji, i s obzirom na to, ovakav razvoj događaja je očekivan. Ono što nas veseli je da je segment energenata u strukturi inflacije dominantan. U ostalim segmentima proizvoda nemamo značajnijih inflacijskih kretanja. Ukazuje to na činjenicu da su domaće komponente inflacije u ovom trenutku pod kontrolom. Da nema ovog vanjskog šoka koji imamo u dijelu cijene energenata, inflacija bi u Hrvatskoj bila ispod 2 posto. Nadamo se da će naredni mjeseci donijeti smirivanje sukoba, što bi se trebalo odraziti i na cijene energenata, a onda dovesti i do značajnog pada inflacije prema prvom kvartalu sljedeće godine, kaže Čorić. Cijene hrane zasad ne rastu, i nadajmo se, ističe, da će tako i ostati.

– Vjerujemo da je čitav niz mjera u zauzdavanju cijena energenata, koje su bile usmjerene na male poduzetnike, utjecao i na zauzdavanje cijena hrane. To je ono što nas ohrabruje da će prvi kvartal iduće godine donijeti značajno smanjenje inflacije u odnosu na veliku većinu ove godine, ponovio je Ćorić. Na pitanje očekuje li da će na smirivanje sukoba utjecati i rezultati izbora u SAD-u, kaže da vjeruje da će se iznaći snage, razumijevanja i dobre volje da se situacija u Hormuškom tjesnacu smiri i da konačno imamo normalan protok nafte i naftnih derivata.

Uskoro smirivanje

– Mi na to ne utječemo, odnosno utjecaj EU-a u toj akutnoj krizi je minimalan. Vjerujem da će naredno razdoblje donijeti smiraj, a hoće li na to utjecati i ovi rezultati izbora u SAD-u, to ćemo tek vidjeti, kaže Ćorić. Rekao je i da očekuje povećane troškove zaduživanja u idućoj godini jer troškovi zaduživanja svima rastu uslijed rasta ključnih stopa središnje banke.

Ante Žigman, guverner HNB-a, rekao nam je da je bilo očekivano da će inflacija sada doći na te razine, zbog cijena energije.

– Usluge su isto dale svoj doprinos, zbog naše specifičnosti uslužnog sektora i turizma, no važno je da se cijene energije nisu prelile na industrijske proizvode i cijenu hrane. Očekujemo da tu ne bi trebalo biti većih iznenađenja. Cijena nafte se približila razini od 100 dolara, očekujemo da će to slijediti i cijene derivata, tako da očekujemo smirivanje inflacije vrlo skoro, već sljedećeg mjeseca. Inflacija, dakle, ne bi smjela više rasti, tvrdi Žigman.

Što se tiče ključnih stopa ECB-a, rekao je tek da se svi skupa sada nalazimo u situaciji da ćemo u prosincu moći bolje odlučiti u kojem smjeru ići.