OPATIJA Inflacija u Hrvatskoj u listopadu je ubrzala na 4,9 posto, što je u Opatiji na Savjetovanju ekonomista komentirao ministar financija Tomislav Ćorić, koji očekuje smirivanje inflacije u idućem razdoblju jer očekuje smirivanje krize na Bliskom istoku.

Plenković u Opatiji: Problema je pregršt, ali mi idemo u dobrom smjeru 

-Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija na razini eurozone dostigla novu višu razinu. Energetska kriza, odnosno eskalacija na Bliskom istoku, koja još uvijek traje između SAD-a i Irana, utjecala je na dio energenata u ukupnoj inflaciji, i s obzirom na to ovakav razvoj događaja je očekivan. Ono što nas veseli je da je segment energenata u strukturi inflacije vrlo dominantan. U ostalim segmentima proizvoda nemamo značajnijih inflacijskih kretanja i to ukazuje na činjenicu da domaće komponente inflacije u ovom trenutku jesu pod kontrolo. Da nema ovog šoka koji imamo u dijelu cijene energenata, inflacija bi u Hrvatskoj bila ispod 2 posto. Nadamo se da će naredni mjeseci donijeti smirivanje sukoba što bi se trebalo odraziti i na cijene energenata, a onda dovesti i do značajnog pada inflacije u prvom kvartalu sljedeće godine. Držimo da je čitav niz mjera u zauzdavanju cijena energenata, koje su bile usmjerene na male poduzetnike, utjecao i na zauzdavanje cijena hrane, i to je ono što nas ohrabruje da će prvi kvartal iduće godine donijeti značajno smanjenje stopa inflacije u odnosu na veliku većinu ove godine, ponovio je Ćorić. Na pitanje očekuje li da će na smirivanje sukoba utjecati i rezultati izbora u SAD-u, kaže da vjeruje da će se iznaći snage, razumijevanja i dobre volje da se situacija u Hormuškom tjesnacu smiri i da konačno imamo normalan protok nafte i naftnih derivata.

-Na to mi ne utječemo, odnosno utjecaj EU-a u toj akutnoj krizi je minimalan. Vjerujem da će naredno razdoblje donijeti smiraj, a hoće li na to utjecati i ovi rezultati izbora u SAD-u – to ćemo tek vidjeti, kaže Ćorić. Rekao je da je prioritet Vlade održati deficit unutar mastriških kriterija, ali da očekuje povećane troškove zaduživanja u idućoj godini jer troškovi zaduživanja svima rastu uslijed rasta ključnih stopa središnje banke.