Foto L. Antunac PIXSELL
Banke su i prije izvrsno zarađivale, no dobit im je posebno eksplodirala s ulaskom u eurozonu, otkad povlače po milijardu eura dividende godišnje, koja mahom odlazi u Italiju, Austriju, Mađarsku
povezane vijesti
Banke u Hrvatskoj su od 2022. do kraja prve polovine 2026. godine iz svojih očito enormnih dobiti na ime dividende svojim vlasnicima isplatile gotovo 5 milijardi eura, razvidno je iz podataka koje nam je poslala Hrvatska narodna banka, na naš upit o odljevu kapitala iz bankarskog sustava, što je tema koju je u svojoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika nedavno adresirao sam HNB. S obzirom na to da gotovo 90 posto domaćeg bankarskog sustava ustvari nije »domaće«, nego je riječ o stranim vlasnicima, velika većina tog iznosa iznesena je iz Hrvatske – u zemlje iz kojih dolaze većinski vlasnici ovdašnjih banaka, Italiju, Austriju, Mađarsku i druge. HNB je u tablici koju prilaže odgovoru naveo točne iznose dividendi koje su kreditne institucije svojim dioničarima isplatile u zadnje četiri i pol godine, i to iz dobiti prethodnih godina i iz zadržane dobiti. Po godinama to izgleda ovako: u 2022. isplatile su 554,5 milijuna eura, potom u 2023. iznos isplaćene dividende skače na preko milijardu eura, odnosno na 1,045 milijardi eura, u 2024. isplatile su ponovo 1,008 milijardi eura dividende, u 2025. godini čak 1,424 milijarde eura dividende, te u prvom polugodištu ove godine na ime dividende je već povučeno sve što su zaradile, 728,04 milijuna eura. Kada se sve to zbroji, riječ je o oko 4,76 milijardi eura, od čega je, sukladno udjelu u kapitalu, više od 4 milijarde izneseno iz Hrvatske.
NL arhiva
Ogromni skok
Treba reći da je veliki skok isplaćene dividende koji je nastupio u 2023. posljedica i ogromnog skoka dobiti banaka od preko 90 posto u toj godini, zbog ulaska naše zemlje u eurozonu. Banke su puno zarađivale i prije, no kada smo ušli u eurozonu, dodatno im je zasjalo sunce. Tada je ECB automatizmom postao naša središnja banka, a njegove ključne stope relevantne i za domaće tržište. Kako je ECB zbog inflacije povećavao ključne stope, koje se otad odnose i na naše banke, tako su one iskoristile priliku da višak likvidnosti drže na računima kod središnje banke (kod HNB-a kao ECB-ove podružnice) gdje im se taj višak ukamaćivao po tim relativno visokim stopama – bez ikakvog rizika. Riječ je o antiinflatornoj politici ECB-a, kada ECB podiže stope baš kako bi banke motivirao, ne da kreditiraju, nego da novac povlače iz optjecaja. Bankama to međutim itekako odgovara jer im je dobit, po osnovi kamata koje im je isplatio ECB, još dodatno snažno rasla. Uz, dakle, zaradu na kamatama i naknadama građanima i tvrtkama u Hrvatskoj, od ulaska u eurozonu banke zarađuju i na depozitnoj ključnoj stopi ECB-a. Sve im se »poklopilo«. Primjerice, u 2022. je neto dobit banaka bila oko 700 milijuna eura (tada još u kunama), a u 2023. skače na 1,36 milijardi eura, pa u 2024. na rekordnih 1,53 milijarde, pa malo pada, na 1,4 milijarde u 2025. godini. Vidljivo je da je isplaćena dividenda po godinama nešto niža, no lani čak i viša, jer su isplatile i dio zadržane dobiti iz ranijih godina.
Nema uvjeta za ograničenje isplate
Na pitanje, što misle poduzeti i hoće li ovaj odljev dobiti banaka nekako ograničiti, iz Hrvatske narodne banke kažu da »iz perspektive makrobonitetne politike i financijske stabilnosti, ograničenja raspodjele dobiti postoje u slučaju da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kapitala ili bi provođenje raspodjele dobiti smanjilo redovni osnovni kapital ispod razine zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj«. Pozivaju se na pripadajuće zakone i odluke. Visina ograničenja, kažu, ovisi o tome u kojoj mjeri kreditna institucija ne ispunjava kombinirani zaštitni sloj, pa najveći raspodjeljivi iznos u slučaju neispunjavanja kombiniranog zaštitnog sloja kapitala može biti od 0 posto do 60 posto neto dobiti izračunate na temelju članka 6 Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala. – Iz perspektive supervizorskih ovlasti, ograničenje isplate dividende predstavlja supervizorsku mjeru koja se sukladno članku 105. Zakona o kreditnim institucijama može naložiti kreditnim institucijama u okvirima previđenim Zakonom, kažu u HNB-u pa podsjećaju na opće ograničenje isplate dividendi koje je bilo privremeno na snazi u 2021. To, navode, nije standardna makrobonitetna mjera i treba ju, kažu, promatrati u kontekstu izvanrednih zdravstvenih i gospodarskih okolnosti u tijeku pandemije koronavirusa. HNB je tada, kažu, postupao po preporuci Europskog odbora za sistemske rizike o ograničenju raspodjela tijekom pandemije bolesti COVID-19, s ciljem povećanja otpornosti kreditnih institucija i očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini u uvjetima visoke neizvjesnosti. |
Zvoni na uzbunu
Iako je sve skupa diskutabilno jer je riječ o enormnom odljevu kapitala izvan granica Hrvatske, dakle, kapitala koji se ovdje mogao uložiti u razvoj, sada se već lampice pale i s aspekta sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava. Naime, u bankama su veliki iznosi štednje naših građana, a s druge strane one svake godine povlače iz sustava enormne iznose kapitala, što im stanjuje kapitalnu poziciju i već pomalo zvoni na uzbunu. Zvoni li, pitali smo HNB. Oni nisu zabrinuti.
– Na dan 30. lipnja 2026. sve kreditne institucije u Hrvatskoj ispunjavaju regulatorne kapitalne zahtjeve, a raspolažu s dovoljno viškova kapitala iznad regulatornih zahtjeva da ispune najavljena povećanja protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 1. siječnja 2027. (s 1,5 posto na 2 posto) i od 1. listopada 2027. (s 2 posto na 2,25 posto). Visina kombiniranoga zaštitnog sloja kapitala u Hrvatskoj postupno je povećavana u posljednjih nekoliko godina, odražavajući ponajprije rast cikličkih rizika, i među najvišima je u Europskoj uniji. Domaći bankovni sustav je, dakle, i dalje dobro kapitaliziran, otporan i stabilan. HNB u okviru svojih nadležnosti prati sve rizike te poduzima aktivnosti koje su usmjerene na kontinuirano osiguravanje otpornosti hrvatskog bankovnog sustava, poručuju iz Hrvatske narodne banke.
