Teretni brodovi u Crnom moru kod bugarske luke Varna / Foto NIKOLAY DOYCHINOV/AFP
Ginu pomorci koji nemaju nikakve veze s tim ratovima. U Crnom moru pogotovo, gdje se gine već duže vrijeme, iako se tome nije pridavala pažnja dok nije poginuo jedan od hrvatskih pomoraca. Kako stvari stoje, ginut će još i više, rekao je Melvan iz Sindikata
povezane vijesti
Pomorci su postali potrošna roba u utrci kompanija za zaradom, komentirao je Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, sve češće pogibije pomoraca u ratnim operacijama na Crnom moru i u Perzijskom zaljevu, ali i pogibije onih koji su živote izgubili u nesrećama na drugim morima. Samo u posljednjih nešto više od mjesec dana dvojica hrvatskih pomoraca izgubila su živote, jedan u napadu pomorskim i zračnim dronovima na brod »Wine Trader« u Crnom moru, u gospodarskom pojasu Rumunjske, a drugi u potonuću platforme »Prospector 5« u Gabonu. Prije nekoliko dana trojica hrvatskih pomoraca, zapovjednik i dvojica časnika, našla su se na tankeru »Al Majeda«, pri čemu su pukom srećom oni i ostatak posade prošli bez ozljeda.
Samo u ovoj godini u Crnom moru, u napadima zračnim i pomorskim dronovima, uslijed rata između Rusije i Ukrajine, živote je izgubilo više od 40 pomoraca na civilnim brodovima. U Perzijskom zaljevu, od izbijanja rata između SAD-a i Irana, poginulo ih je najmanje 25.
– Ginu pomorci koji nemaju nikakve veze s tim ratovima. U Crnom moru pogotovo, gdje se gine već duže vrijeme, iako se tome nije pridavala pažnja dok nije poginuo jedan od hrvatskih pomoraca. Kako stvari stoje, ginut će još i više, rekao je Melvan.
U Crnom moru plove mahom podstandardni brodovi na kojima plove ljudi koji su praktički prisiljeni birati između riskiranja vlastitog života ili egzistencije sebe i svojih obitelji – Neven Melvan / NL arhiva
Cijena života
Što se tiče Hormuškog tjesnaca, kaže kako se tamo doslovce ne zna tko kome ne dopušta prolaz.
– Nekim brodovima prolaz ne dopuštaju Iranci, nekima SAD. Posebno me brine to što se pomorcima nude veliki iznosi za prolaz Tjesnacem, ali ne službeno preko kompanija, nego preko nekih posrednika. Doslovno im se nudi po dvadeset i više tisuća dolara za prolaz. Svatko ima svoje prioritete, ljudi su na to pristali, ali time se izravno ugrožava sigurnost posada. S takvim ponudama ljudi preuzimaju rizike koje ne bi smjeli ni trebali preuzimati. Tu se radi o stavljanju cijene na ljudske živote, što je vrlo zabrinjavajuće. Svaki pomorac je na brodu zbog zarade, ali ovakvo stavljanje cijene na ljudske živote nije prihvatljivo, kaže Melvan.
I dok se u Perzijskom zaljevu nude ogromne premije za prolaz Hormuškim tjesnacem, s obzirom na to da je riječ o brodovima i teretima ogromne vrijednosti, u Crnom moru, gdje je broj žrtava daleko veći, situacija je potpuno suprotna. Ondje uglavnom plove podstandardni brodovi, pod zastavama pogodnosti, na koje su pomorci često ukrcani preko posrednika koji nemaju dopuštenje za obavljanje tog posla i koji iskorištavaju pomorce koji nemaju priliku dobiti posao u boljim kompanijama, šaljući ih na brodove koji plove u zonama ratnih sukoba bez ikakve posebne naknade.
Odbijanje plovidbe ima cijenu
Mario Zorović, predsjednik Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA), ističe kako u boljim kompanijama pomorci imaju pravo odabira žele li ploviti u zonama ratnih sukoba ili ne, ali i to može imati svoje posljedice. – Nitko od tih pomoraca neće dobiti otkaz jer je odbio ploviti u ratnoj zoni, ali može se dogoditi, pogotovo u kompanijama s manjim brojem brodova, da ispadne iz rasporeda i da ne bude pozvan na brod tijekom dužeg vremena, rekao je Zorović. Na pitanje o prikrivenim posrednicima koji zapošljavaju pomorce koji potom završavaju u ratnim zonama poput Crnog mora, odgovara kako se taj problem može riješiti jednostavnim izmjenama postojećih propisa. – U Hrvatskoj je omogućeno da se pomorci ukrcavaju preko neregistriranih i neovlaštenih takozvanih posrednika. To bi se jednostavno moglo riješiti izmjenom jednog članka postojećeg pravilnika, na način da se onemogući produljenje svjedodžbi ako pomorac nije plovio preko ovlaštenih posrednika. Nije stvar u tome da mi posrednici zaradimo više, nego da ti ljudi budu u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi, od čega korist ima i država, kao i da imaju mogućnost odbijanja plovidbe ratnim područjima, rekao je Zorović. |
Nitko od tih pomoraca neće dobiti otkaz jer je odbio ploviti u ratnoj zoni, ali može se dogoditi, pogotovo u kompanijama s manjim brojem brodova, da ispadne iz rasporeda i da ne bude pozvan na brod tijekom dužeg vremena, rekao je Mario Zorović / NL arhiva
– Tu je riječ o brodovima koji plove pod, neću reći zastavama pogodnosti, nego i ispod toga, protiv čega se već desetljećima borimo. Ljudi koji odlaze u Perzijski zaljev uglavnom plove u boljim kompanijama i imaju neki izbor žele li tamo otići ili ne. U Crnom moru plove mahom podstandardni brodovi na kojima plove ljudi koji su praktički prisiljeni birati između riskiranja vlastitog života ili egzistencije sebe i svojih obitelji. Posebno je problematično to što je često riječ o pomorcima iz takozvanih trećih zemalja. Europska unija i druge države izuzetno mlako reagiraju na sve češće pogibije pomoraca, što je dodatni problem, rekao je Melvan.
Na udaru rata
Ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Siniša Orlić ističe kako se globalni pomorski promet i sigurnost pomoraca nalaze pod najvećim pritiskom u novijoj povijesti.
– Uslijed eskalacije oružanih sukoba, asimetričnih napada i hibridnog ratovanja situacija u kritičnim točkama poput Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaljeva, Crvenog mora i Bab-el-Mandeba, Adenskog zaljeva te Crnog mora mijenja se iz dana u dan. U tim područjima trgovački brodovi i pomorci izloženi su napadima konvencionalnim i nekonvencionalnim oružjem. Situaciju dodatno komplicira masovna uporaba novih tehnologija poput dronova, daljinski upravljanih plovila i improviziranih morskih mina.
Trenutačna situacija pokazuje da, unatoč opasnostima za ljudske živote i gubicima brodova, financijski poticaj drži pomorske opskrbne lance otvorenima jer su vozarine ekstremno visoke, što u konačnici dovodi do rekordnih profita za one tvrtke koje su spremne preuzeti taj rizik – Siniša Orlić / Foto Davor Kovačević
Situacija u Perzijskom zaljevu i dalje je nesigurna i nestabilna, a tankeri su i dalje izloženi napadima. Iako u Perzijskom zaljevu nema brodova hrvatske zastave, oko 300 plovila od interesa za EU i dalje se nalazi u Perzijskom zaljevu, uključujući 80 koja plove pod zastavom neke od država članica EU-a. U posljednjih nekoliko mjeseci broj hrvatskih pomoraca u Perzijskom zaljevu varirao je i kretao se između 190 i 210. Od izbijanja sukoba u Perzijskom zaljevu u veljači ove godine pogođeno je više od 120 trgovačkih brodova. Protekli listopad zabilježen je kao najteži mjesec za pomorski promet, s čak 29 napadnutih brodova, kaže Orlić.
Napadi na brodove u Crnom moru posljedica su nastavka rusko-ukrajinskog sukoba. Napadi u tom području nisu novost, ali posljednjih tjedana svjedočimo eskalaciji.
– Prema dostupnim podacima, sukobljene strane su između svibnja i listopada napale čak 317 trgovačkih i drugih plovila u Crnom i Azovskom moru. To predstavlja više nego četverostruki porast u odnosu na prethodnih šest mjeseci. Trenutačno je u Crnom moru jedan brod hrvatske zastave, a ukupno na tom području stotinjak hrvatskih pomoraca, kaže.
Pravo odbijanja
Plovidba u ratnim zonama regulirana je kolektivnim ugovorima Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).
– Kada pomorski socijalni partneri neko područje proglase područjem visokog rizika ili područjem ratnih operacija, pomorci dobivaju legalno pravo odbiti ukrcaj ili plovidbu tim područjem bez straha od gubitka posla, imaju pravo na dvostruku plaću i dvostruku odštetu u slučaju smrti ili invaliditeta. Međutim, unatoč opasnostima, dio brodara i dalje plovi rizičnim područjima. Geopolitičke krize povijesno su uvijek bile razdoblja najvećih zarada za brodarsku industriju. Trenutačna situacija pokazuje da, unatoč opasnostima za ljudske živote i gubicima brodova, financijski poticaj drži pomorske opskrbne lance otvorenima jer su vozarine ekstremno visoke, što u konačnici dovodi do rekordnih profita za one tvrtke koje su spremne preuzeti taj rizik.
Orlića smo pitali može li se i što učiniti da se smanji rizik za hrvatske pomorce te namjeravaju li Ministarstvo i Vlada barem izdati upozorenje pomorcima da ne pristaju na plovidbu u ratnim zonama.
– Pravno, država pod čijom zastavom brod plovi odgovorna je za sigurnost broda i posade. Vlasnik broda i kompanija snose ugovornu odgovornost za osiguranje posade, medicinsku skrb i isplatu odšteta prema ugovorima o radu. Hrvatska kontinuirano prati razvoj situacije kako bi osigurala svu potrebnu podršku našim državljanima koji plove u ovom ili u drugim kriznim područjima te pomaže kod repatrijacije pomoraca, kaže Orlić.
Kako zaštiti pomorce od ukrcaja preko sumnjivih posrednika, koji posluju bez dopusnice za posredovanje, a zatim se nađu u situaciji da ih kompanija šalje u ratne zone.
– Hrvatski pomorci se na brodove domaće i strane zastave ukrcavaju putem ovlaštene agencije za posredovanje, putem domaćih brodarskih kompanija ili samostalnim pronalaskom kompanije za ukrcaj. Najizloženiji su pomorci koji se samostalno ukrcavaju jer nije pod nadzorom hrvatskih vlasti. Rad posrednika pri zapošljavanju pomorca, brodara i kompanija koji djeluju u Hrvatskoj uređen je Pomorskim zakonikom i drugim propisima donesenim temeljem Pomorskog zakonika i pod stalnim je nadzorom inspekcijskih službi. Kod samostalnih pomoraca ne postoji mogućnost stalnog nadzora već se postupanja svode isključivo na rješavanje pritužbi kada oštećeni pomorci traže zaštitu svojih prava. Čak i u tim slučajevima najčešće se takve pritužbe prosljeđuju nadležnim tijelima drugih država, odgovorio je Orlić.
