U najnovijem napadu dronovima u Crnom moru, uz obalu Rumunjske, jučer je potopljen brod “Khoryv” koji je plovio pod zastavom Komora, pri čemu je najmanje jedan član posade poginuo, a za trojicom od ukupno trinaest članova posade iz Ukrajine i Azerbejdžana se još traga. Rumunjski predsjednik Nicușor Dan, kako prenosi Reuters, optužio je Rusiju za eskalaciju napada na istočne članice NATO saveza, nakon ovog napada, kazavši kako su sve češći napadi na brodove uz obale Rumunjske i Bugarske, posebno tijekom listopada, dio ruskog intenziviranja rata u Ukrajini.

Zbog sve češćih i sve smrtnosnijih napada na brodove u Crnom moru, Sindikat pomoraca Hrvatske je od Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF), koja okuplja milijune članova diljem svijeta zatražio da se čitavo područje Crnog mora proglasi ratnom zonom, što nam je potvrdio Neven Melvan, glavni tajnik SPH-a.

Smrtonosni dronovi

Tijekom ove godine u Crnom je moru zračnim i pomorskim dronovima napadnuto više od pedeset trgovačkih brodova, izvan prethodno proglašene zone visokog ratnog rizika, ponajviše u isključivim gospodarskim pojasevima Rumunjske i Bugarske. Broj smrtonosnih napada dronovima na trgovačke brodove uz obale članica NATO saveza posebno je povećan u zadnja dva tjedna, tijekom kojih je dronovima pogođeno najmanje sedam brodova, pri čemu je smrtno stradalo ili nestalo trideset pomoraca.

Među njima je bio i 61-godišnji pomorac iz Hrvatske, časnik sa splitskog područja, koji je nestao 15. listopada, u napadu zračnim i pomorskim dronovima na tanker Wine Trader u Crnom moru. U istom napadu još jedan pomorac iz Hrvatske je lakše ozlijeđen, zadobivši opekline, ali je u međuvremenu otpušten iz bolnice. Tanker za prijevoz kemikalija Wine Trader koji je plovio pod zastavom San Marina bio je napadnut dok se nalazio 13 nautičkih milja jugoistočno od Suline, rumunjskog mjesta na samoj granici s Ukrajinom.

Iako nema pouzdanih podataka o tome tko stoji iza napada na trgovačke brodove u Crnom moru, uglavnom je riječ o napadima na plovila koja prevoze ukrajinske žitarice i druge poljoprivredne proizvode, što ukazuje da su napade izvele ruske snage.

Pomorski osiguravatelj i analitičar rizika, tvrka Ambrey upozorila je, prema pisanju The Guardiana, da se ne nazire kraj prijetnjama teretnom prometu u Crnom moru – uključujući prijevoz žitarica i nafte – te da su cijene osiguranja za plovidbu tim vodama naglo porasle.

Eskalacija napada

Tomas Alexa, viši analitičar u tvrtki Ambrey, istaknuo je da je od srpnja došlo do naglog intenziviranja napada. Procjenjuje se da su ruske snage odgovorne za 80 posto tih napada. Prema njegovim riječima, nedavni gubitci ljudskih života dodatno su pogoršani primjenom taktike “dvostrukog udara” (takozvanog “double tap” napada), pri čemu se koriste zračne i pomorske bespilotne letjelice, od kojih potonje često nose i do pola tone eksploziva.

– Iako napadi na trgovačke brodove u Crnom moru nisu novost, svjedočimo eskalaciji, kako u pogledu broja napada, tako i u pogledu njihova zemljopisnog opsega, rekao je Alexa.

Dodao je da se profil napadnutih plovila, odnosno brodova koji trguju s Ukrajinom, nije promijenio.

– Ruska namjera je jasna – onemogućiti ili otežati izvoz ukrajinskih žitarica i poljoprivrednih proizvoda, rekao je Alexa.

Posljedica ruskih napada na trgovačke brodove je nagli pad broja plovila koji prevoze robu iz Ukrajine ili prema njoj. Premije osiguranja drastično su porasle, a pomorci i brodarske kompanije sve su manje spremne pruzeti rizike plovidbe Crnim morem, što drastično povećava cijenu vozarina, čak i kada je riječ o brodovima koji nemaju nikakve veze s ukrajinskim teretom.

Velika većina od više od 60 smrtnih slučajeva među pomorcima u Crnom moru zabilježenih od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. dogodila se tijekom protekle godine. U rujnu je Zajednički ratni odbor (Joint War Committee), koji zastupa londonsko tržište osiguranja, proširio područja visokog rizika u Crnom moru na cijeli bazen, izuzev teritorijalnih voda Turske, Rumunjske, Bugarske i Gruzije.

Prijetnja pri nije ograničena samo na samo Crno more, jer je tijekom protekle godine također zabilježen znatan porast napada na ukrajinske crnomorske luke, što predstavlja dodatni rizik za pomorce koji plove tim područjem.

Prava pomoraca

Lloyd’s Joint War Comitee, tijelo u kojemu predstavnici ITF-a, brodara i osiguravajućih kuća odlučuju o proglašavanju razine rizika u pojedinim područjima zahvaćenima ratnim sukobima, zbog rasta broja napada na trgovačke brodove još u rujnu je dobar dio Crnog mora proglasilo zonom visokog rizika od ratnih djelovanja. Neven Melvan ističe kako to nije isto što i proglašavanje ratnom zonom po pitanju sigurnosti, kao i plaća pomoraca koji bi eventualno bili spremni na plovidbu u ratnoj zoni.

– Vjerujem da će War Comitee proglasiti Crno more ratnom zonom. Za pomorce to znači da imaju pravo odbiti plovidbu tim područjem i iskrcati se s broda prije nego što brod krene u ratnu zonu. Također, ukoliko pristanu na plovidbu ratnim područjem, imaju pravo na dvostruko veću osnovnu plaću, kao i na dvostruki iznos premije osiguranja u slučaju pogibije ili ozljeda. Napadi na civilne brodove i ljude koji samo rade svoj posao i koji ni na koji način ne sudjeluju u ratnom sukobu su krajnje neprihvatljivi, rekao je Melvan.

Marija Zorovića, predsjednika Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca(CROSMA) pitali smo o broju hrvatskih pomoraca na brodovima koji plove Crnim morem. Prema njegovim riječima, broj nije poznat, jer pomoraca zaposlenih preko članica CROSMA-e u tom području praktički nema.

– Riječ je sigurno o relativno malom broju pomoraca iz Hrvatske, koji nisu u našem sustavu. Za sad još nismo imali slučajeva da se netko javio i tražio iskrcaj zbog plovidbe u ratnoj zoni, rekao je Zorović.

Plaćanje rizika

Za razliku od Crnog mora, područje Hormuškog tjesnaca, Perzijskog i Omanskog zaljeva proglašeno je ratnom zonom praktički odmah nakon izbijanja rata SAD-a i Irana, iako je u napadima na tom području poginulo znatno manje pomoraca nego u Crnom moru, no prema Zorovićevim riječima, dio pomoraca spreman je prihvatiti rizik plovidbe tim područjem zbog visokih naknada koje im nude brodarske kompanije.

– Osim propisanih dodataka za plovidbu ratnim područjem, neke kompanije pomorcima nude zaista visoke bonuse i naknade za plovidbu tim područjima, što neke ljude motivira da pristanu na takav angažman. Prema našim saznanjima, ovisno o zvanju na brodu, naknade za prolazak Hormuškim tjesnacom dosežu i do 20 tisuća dolara po časniku na brodovima, rekao je Zorović.

Treba pri tom naglasiti da je u vodama Perzijskog zaljeva, Hormuškog tjesnaca i Omanskog zaljeva riječ o brodovima daleko veće vrijednosti i daleko skupljim teretima, uglavnom tankerima za prijevoz nafte i naftnih derivata te brodovima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), čiji vlasnici su spremni isplatiti značajne bonuse pomorcima koji odluče ploviti na njima. U napadima u Crnom moru riječ je uglavnom o brodovima za prijevoz raustih tereta, odnosno ukrajinskih žitarica, koji često plove pod zastavama pogodnosti i posadama iz zemalja “trećeg svijeta”, pa pomorci često na njima plove jer moraju, bez ikakvih dodataka, unatoč opasnosti koja je veća nego u Perzijskom zaljevu.