Talijanski istraživači

Sol: Stupanj obrazovanja i blagostanje utječu na potrošnju

Šarlota Brnčić

Foto Pexels

Foto Pexels

Društvene i kulturne nejednakosti također bi utjecale na konzumaciju ove namirnice

Konzumira se previše soli i to je činjenica. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da su razlike u stvarno korištenoj količini soli promjenjive ovisno o stupnju obrazovanja i blagostanju ljudi.


Prema istraživanju, objavljenom u British Medical Journalu, društvene i kulturne nejednakosti koje su evidentne također bi utjecale na konzumaciju ove namirnice.


Zapravo, čini se da se mnogo više soli konzumira u južnoj Italiji nego u srednjoj ili sjeveru. Kaže to tim koji uključuje i istraživače iz kardiovaskularnog epidemiološkog opservatorija Istituto Superiore di Sanità koji su u sklopu programa MINISAL-GIRCS pratili konzumaciju soli u svim regijama zemlje.


Zaključci su doneseni nakon analize uzorka odraslih osoba, točnije 3.857 osoba (muškaraca i žena), u dobi od 39 do 79 godina.


Potrošnja soli procijenjena je analizom urina, mjerenjem količine natrija i kalija u 24 sata. Ti su podaci zatim uspoređeni s onima koji se tiču ​​socioekonomskih karakteristika sudionika.


Konkretno, vidljivo je da stanovništvo Sicilije, Kalabrije, Puglie i Basilicate koristi najviše soli, prosječna potrošnja po glavi stanovnika je preko 11 grama dnevno dok je u ostatku Italije oko 10 grama ili manje.


Također je vidljivo da ljudi koji se bave fizičkim radom troše više soli od onih koji rade u uredu, kao i da oni s osmogodišnjom školom troše više soli od onih sa završenom srednjom školom ili fakultetom.


S druge strane, čini se da dob, spol ili drugi društveni ili kulturni čimbenici nisu relevantne varijable za korištenje ovog začina.


Naravno, razlike u konzumaciji soli dovode do razlika u nastanku hipertenzije i drugih kardiovaskularnih rizika povezanih s pretjeranom konzumacijom ove namirnice.