Iykyk. Slay. Dead. FOMO. Rizz.

Znate li što smo napisali, odnosno što označavaju ove kratice? Pokušajte to pitanje postaviti prosječnom djetetu, a velike su šanse da će, ako barem malo vremena provodi online, itekako znati od prve.

Spomenuli smo ih kako bismo napravili nježan uvod u puno veću i ozbiljniju priču: ako sami niste sigurni na koji način djeca komuniciraju na društvenim mrežama i diljem interneta, bilo s prijateljima ili pak posve nepoznatim osobama, jeste li sigurni da ih možete u dovoljnoj mjeri kontrolirati i utješiti se mišlju da su u virtualnom okruženju sigurni?

Činjenica je da djeca i mladi u današnjem dobu provode vrijeme online više nego ikada prije, te sve ranije stupaju u doticaj s internetom. Prema recentnom istraživanju UNICEF-a, svakih pola sekunde neko dijete prvi put “ide na internet”. Da stavimo to u perspektivu; do kraja čitanja ovog teksta vjerojatno će se s internetom prvi put susresti više od petstotinjak djece!

Internet sam po sebi nije loša stvar, jer je moderna tehnologija postala značajan dio svijeta u kojem živimo, kada ga se koristi na ispravan način, to je podosta čudesno mjesto gdje svi mi imamo priliku istraživati različite stvari koje nas zanimaju i otvarati vlastite horizonte koji nam u stvarnosti možda nisu dostupni.

Međutim, u sjeni toga svega kriju se ozbiljni rizici koje nipošto ne valja zanemariti, pogotovo za djecu i mlade.

Internet: lijepo i divlje mjesto

Bez uljepšavanja, jer kada je riječ o sigurnosti tomu nema mjesta, ovdje govorimo o ozbiljnim rizicima kao što su ovisnost o internetu, razni oblici zlostavljanja, ucjene, seksualno zlostavljanje, iskorištavanje, iznuda i mnogi drugi, a isto tako treba imati na umu da se svaka instanca toga vrlo lako može translatirati iz virtualnog okruženja u stvaran svijet.

Iz perspektive djece i mladih osoba koje ne znaju za te opasnosti nego internet percipiraju zabavnim i nevinim mjestom koje postoji negdje drugdje i gdje ne snose posljedice za to što kažu ili napišu, upravo ti rizici često su zanemareni jer za njih vjerojatno ne znaju ili ih pak ne shvaćaju ozbiljno.

Česta je situacija da djeca ne shvaćaju da na internetu razgovaraju s pravim ljudima koji se kriju iza šarenih nadimaka, ili pak činjenicu da jednom kada se nešto objavi na mrežama, zauvijek ostaje tamo.

Također, djeca se mogu naći kao žrtve ismijavanja i ponižavanja na društvenim mrežama, u online igricama ili pak raznim kanalima dopisivanja, a tu je i konstantna opasnost od cyber predatora, što može kulminirati time da djeca budu namamljena u opasne susrete u stvarnom životu.

Koja su rizična ponašanja na internetu?

Kao što smo rekli, djeca često nisu svjesna rizičnog ponašanja na internetu ili pak ozbiljnosti i važnosti vlastite sigurnosti u virtualnom okruženju. Kada govorimo o rizičnim ponašanjima na internetu, jedno od podosta opasnih je dijeljenje osobnih podataka poput imena, prezimena, adrese, lokacije i slično s drugim osobama.

Objavljivanje slika i poruka, kao i konzumiranje eksplicitnog i nasilnog sadržaja isto tako spada u tu kategoriju.

Online prijevare su također veoma opasan teritorij, u sferi čega se posebice ističe phishing. Radi se o praksi kibernetičkih prevaranata koji  korištenjem e-pošte pokušavaju uvjeriti primatelje da kliknu na zlonamjerne poveznice ili privitke. Iako su nekoć takvi mailovi stizali od raznih nigerijskih prinčeva i obećavali milijune dolara, danas, uz uznapredovalu umjetnu inteligenciju u online okruženju, takve poruke je sve teže detektirati kao lažne.

Razgovor s nepoznatim osobama također spada u visokorizične prakse na internetu, čega mladi često nisu svjesni, kao i reperkusije online aktivnosti u budućnosti jer internet nema tipku “izbriši” pa imaju tendenciju zaboraviti da stvari koje se događaju online – ostaju online.

Prevencija je ključ

Vjerujemo da se slažemo sa zaključkom da svi ti rizici jesu točno onakvi kakvima zvuče: zastrašujući.

Ako vam je nakon čitanja ovog teksta prva asocijacija uzeti djetetu mobitel i ograničiti pristup internetu dok ne napuni osamnaest, duboko udahnite i odagnajte tu misao jer se time ne postiže mnogo. Umjesto bježanja ili još gore – negiranja opasnosti interneta, ono što je potrebno napraviti jest konstantno podizati svijest o tome i promicati alate za otkrivanje i prevenciju takvih rizika.

Škole su jedne od prvih mjesta za edukaciju o prevenciji takvih rizika, što je prepoznao Hrvatski Telekom koji u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje na hvalevrijednom i na nacionalnoj razini priznatom preventivnom programu “Alati za moderno doba”.

Radi se o vrijednom programu koji se velikim dijelom bavi prevencijom raznih zamki i rizicima modernih tehnologija potičući sigurno i odgovorno  ponašanje na internetu, kao i upoznavanje sa svim rizicima virtualnog okruženja.

Namijenjen je učenicima sedmih i osmih razreda osnovnih škola, a cilj ovog programa koji je prepoznat od Agencije za odgoj i obrazovanje, kao i Ministarstva znanosti i obrazovanja, bio je u 17 županija odnosno 109 škola u 2023. educirati 228 voditelja i time pružiti pomoć i znanje za čak 2700 učenika.

„Ljudi često misle da samo ulaganjem u edukaciju preveniramo, što nije točno. Čista edukacija, odnosno pružanje informacija o nekim rizicima nije dovoljno. Pritom se i zastrašivanje pokazalo neučinkovitim. Ono što se pokazalo učinkovitim je da uz pružanje točnih i relevantnih znanja ulažemo u razvojno ključne socio-emocionalne vještine.

U ovom Programu su alati upravo ključne socio-emocionalne vještine, te je na to stavljen naglasak”, pojasnio je prof. dr. sc. Neven Ricijaš s Odsjeka za poremećaje u ponašanju pri Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

“Sam projekt potiče digitalnu pismenost, kritičko razmišljanje i razvoj pozitivnih online navika kod djece i mladih”, nadodao je stručnjak za korporativne komunikacije Daniel Hajden.

Tako će mladi kroz 11 strukturiranih i interaktivnih radionica razvijati socio-emocionalne vještine i alate radi boljeg snalaženja u stvarnom životu i online okruženju – sve to s pomoću educiranih stručnih suradnika i nastavnika.

Što poduzeti na (svako)dnevnoj bazi?

Pričajte i primjerom ukažite na pozitivne sadržaje i online prakse

Velik dio ove čitave priče je shvaćanje da svi imamo mogućnost odabrati što ćemo gledati i koje sadržaje konzumirati, kako mi veliki tako i mališani. Komunikacija je ključna, kao i podizanje kritičkog mišljenja te poticanje pozitivnog načina korištenja tehnologije. Najbolji temelj je otvoreni razgovor s djecom o tome što se događa u njihovim životima na internetu, ali i u stvarnom životu. Iako razni softveri za kibernetičku sigurnost i specijalizirane aplikacije za praćenje online aktivnosti vašeg djeteta mogu pomoći, ništa neće zamijeniti otvoreni dijalog.

Poradite na razumijevanju same sigurnosti na internetu

Otvoren razgovor o opasnostima, rizicima i zamkama interneta djecu će opskrbiti razmišljanjem znanjem da takve stvari doista postoje, što će ih potaknuti na mišljenje o tome kako sami koriste internet i kako se ondje ponašaju. Primjerice, naučite svoju djecu da izbjegavaju klikati na poruke e-pošte ili tekstove nepoznatih osoba i da budu oprezni s porukama koje izgledaju kao da su od njihovih prijatelja.

Budite aktivan dio sigurnog okruženja

Na računalima i mobitelima iskoristite mogućnost roditeljske kontrole da biste minimizirali pristup malicioznim ili za djecu neprikladnim stranicama dok nisu pod vašim nadzorom.

—

Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Hrvatski Telekom.