Porast mentalnih poremećaja

Depresija sve ozbiljniji problem. Udvostručen je broj mladih osoba koje su digle ruku same na sebe

Ljerka Bratonja Martinović

iStock

iStock

Sve je više mladih na psihijatrijskim odjelima, a razlozi su, osim depresije i samoozljeđivanja, najčešće poremećaji hranjenja, anksioznost i različite fobije



Stope samoozljeđivanja kod adolescentica gotovo su se udvostručile u zadnjih pet godina, a broj samoubojstava mlađih od 20 godina u 2024. godini udvostručio se u odnosu na godinu ranije. Potrošnja antidepresiva iz godine u godinu raste, čak i kod maloljetnika kojima je u petogodišnjem razdoblju izdano više od 55.000 recepata za antidepresive. U mladoj dobi sve više je i hospitalizacija na psihijatrijskim odjelima, a razlozi su, osim depresije i samoozljeđivanja, najčešće poremećaji hranjenja, anksioznost i različite fobije. Na zabrinjavajuće podatke podsjećaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja od 4. do 8. svibnja. Riječ je o inicijativi koju je pokrenula organizacija Mental Health Europe s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i borbi protiv stigme u društvu.


– Imamo porast mentalnih poremećaja u svim dobnim skupinama, a uzroci su brojni. Moglo bi se reći da je to »savršena oluja« kao posljedica izolacije i nedruženja tijekom pandemije covida, energetske krize i tri rata u blizini Hrvatske i EU-a, što stvara nesigurnost u budućnost. Kod djece i adolescenata, pritisak na uspjeh u školi postaje sve veći, što dovodi do toga da se sve češće susrećemo s mentalnim poremećajima u mlađoj dobi, ustvrdio je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, prilikom jučerašnjeg predstavljanja projekta Joint Action PRISM, usmjerenog na jačanje sustava mentalnog zdravlja i implementaciju nekoliko učinkovitih i znanstveno utemeljenih intervencija, odnosno najboljih praksi.


Riječ je o trima dobrim praksama, usmjerenima na ranjive skupine poput djece i adolescenata, starijih osoba, migranata, ovisnika o drogama i osoba s problemima mentalnog zdravlja. Prva je BIZI ili program prevencije samoubojstava koji podrazumijeva obuku takozvanih »gatekeepera«, odnosno osoba koje nisu zdravstveni djelatnici, a dio su zajednice ili su u bliskom kontaktu s određenim ranjivim skupinama koje se smatraju rizičnima. Druga je Circle of Friends – program usmjeren na problematiku usamljenosti starijih osoba, a treća Program Act, Belong, Commit (ABC) ili opći program promicanja mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na poticanje emocionalne dobrobiti djece i mladih.