Jedinstvena vježba

Ovaj TikTok trend mogao bi vam pomoći da povećate samopouzdanje

M. Č.

Foto: iStock

Foto: iStock

Kako se obično posvećujete samorefleksiji? Jednostavno pisanje dnevnika svakako može poslužiti, ali praksu je moguće poboljšati korištenjem specifičnih tehnika

Što ako biste vi postali svoja vlastita omiljena osoba? Ovaj viralni trend može poslužiti kao izvrsna vježba za izgradnju samopouzdanja i suosjećanja prema sebi.


Kako se obično posvećujete samorefleksiji? Jednostavno pisanje dnevnika svakako može poslužiti, ali praksu je moguće poboljšati korištenjem specifičnih tehnika. TikTok trend “Moja omiljena osoba” savršen je primjer.


Iako obično uključuje prikazivanje druge osobe u vašem životu, može se primijeniti i na vas same, pružajući jedinstvenu priliku za razvijanje samopoštovanja i samopouzdanja.



Foto: iStock

Što je zapravo trend “Moja omiljena osoba”?


Trend “Moja omiljena osoba” poziva ljude da dijele videozapise nekoga koga vole — obično djeteta, partnera ili kućnog ljubimca — dok ističu kvalitete i svakodnevne trenutke koji tu osobu čine tako posebnom. Riječ je o obliku usredotočenosti na odnose, jer s drugima dijelite stvari koje ljudi obično ne izgovaraju u svakodnevnom životu.


Riječ je o detaljnom i nježnom iskazivanja zahvalnosti prema nekome tko vam je važan. Radi se o primjećivanju onoga što vaša omiljena osoba voli, kako komunicira s drugima i svijetom oko sebe te što je čini onime što jest. U suštini izvodite praksu zahvalnosti za drugu osobu dok je ona prisutna. To stvara duboku povezanost jer ta osoba svjedoči tom priznanju i osjeća se prihvaćenom u svojoj jedinstvenosti.


Zašto bi ovaj koncept trebali primijeniti na sebe?


Iako trend obično stavlja fokus na nekog drugog, iznimno je korisno primijeniti ga na sebe. Razmišljajte o tome kao o vježbi samorefleksije.


Ova je vrsta vježbe usko povezana s pozitivnom psihologijom — područjem koje se fokusira na proučavanje ljudskih snaga, zahvalnosti i uvažavanja. Ova vam praksu pomaže da cijenite sebe zbog onoga što jeste, a ne samo zbog onoga što radite. Možete postati vlastita omiljena osoba, čime povećavate suosjećanje prema sebi i smanjujete unutarnji kritični glas.


Kada izvodite ovu vježbu, mijenjate obrasce razmišljanja u svom mozgu. Umjesto misli poput “Ne radim dovoljno” ili “Nisam dovoljno dobar/dobra”, počinjete promatrati sebe na drugačiji način i razmišljati: “Primjećujem da sam tu za druge ljude” ili “Primjećujem da sam danas uspješno završio/la taj zadatak”.


Osim toga, pružanjem ljubaznosti samome sebi smanjujete razinu hormona stresa jer se vaše tijelo osjeća sigurnije. Također obnavljate vezu s vlastitim tijelom i iskustvom, što vam pomaže da se osjećate manje usamljeno.


Ova vrsta samorefleksije produbljuje samorazumijevanje, što je temeljac za razvoj samopouzdanja. Kada dosljedno primjećujete ono što cijenite kod sebe, prikupljate dokaze da ste vrijedni, sposobni i voljeni. To je ujedno i oblik regulacije živčanog sustava jer prekidate krugove stresa i samokritike.



Foto: iStock

Kako provesti ovu praksu u djelo?


Razumljivo je da mnogim ljudima može biti teško primijeniti ovu praksu na sebe, osobito ako su navikli fokusirati se na druge ili imaju izraženog unutarnjeg kritičara.


Kako biste probili led, započnite s odgovaranjem na sljedeća pitanja:


  • Kako se ponašam prema ljudima do kojih mi je stalo?


  • Što sam dobro napravio/la ovaj tjedan?


  • Što me nasmijava i povezuje s mojom razigranom stranom?


  • Kako se krećem kroz svijet i kako se odnosim prema neznancima?


  • U čemu sam uživao/la kao dijete dok se nisam brinuo/la o onome što se događa oko mene?


  • Koje su moje prave vrijednosti?


Pokušajte zabilježiti svoje kvalitete iz pozicije radoznalosti, a ne osuđivanja. Započnite s malim koracima i odaberite jednu stvar svakog dana koju ćete primijetiti kod sebe — nešto na čemu ste zahvalni ili nešto što je dobro prošlo.


Dodatni savjeti

  • Budite specifični. Umjesto općenite misli poput “Ja sam dobra osoba”, pokušajte s: “Saslušao/la sam prijatelja i pitao/la ga što mu je potrebno”.
  • Započnite kada ste smireni. Ako ovo pokušate prvi put tijekom napada tjeskobe, bit će vam teško fokusirati se. Zato vježbu izvodite kada se osjećate smireno i stabilno. S vremenom ovo može postati alat za uzemljenje i u trenucima povišenog stresa.
  • Očekujte otpor. Vaš unutarnji kritičar vjerojatno će se pojaviti i reći stvari poput: “Ovo je glupo” ili “Samo si samoljubiv/a”. To je samo stari obrazac razmišljanja — primijetite ga i polako se vratite nježnom promatranju onoga što je danas prošlo dobro.
  • Razgovarajte sa sobom prirodno. Koristite jezik koji vam zvuči uvjerljivo, autentično i prirodno. Ne morate koristiti pretjerano usiljene fraze koje ne odgovaraju vašem stilu govora.
  • Razlikujte refleksiju od preispitivanja (ruminacije). Refleksija iznova pita: “Što mogu bolje razumjeti ili učiniti drugačije?”, dok ruminacija neprestano pita: “Što nije u redu sa mnom?”. Ako se vaše misli vrte u krug bez rješenja, to je znak da je riječ o ruminaciji.