Mentalno blagostanje

Nahranite crijeva i otklonite stres psihobiotičkom prehranom

Šarlota Brnčić

Foto: Pexels

Foto: Pexels

Skupina istraživača identificirala je specifičnu dijetu koja se temelji na zdravoj hrani

Istraživači već dugo znaju da hrana utječe na naše mentalno stanje. Međutim, većina istraživanja neurološkog zdravlja uvijek se usredotočila na pojedinu namirnicu, a ne na stvarnu prehranu.


Upravo zbog toga su neki irski znanstvenici odlučili provjeriti može li psihobiotička dijeta, osmišljena za promicanje zdravlja crijeva, pozitivno utjecati i na naše psihičko blagostanje.


Što je psihobiotička dijeta?


Psihobiotička dijeta izraz je koji su skovali koautori studije Timothy “Ted” Dinan, Ph.D., i John Cryan, Ph.D., a temelji se na osi crijeva-mozak davanjem prioriteta poznatoj hrani zdravoj za crijeva da podrži crijevnu mikrobnu ravnotežu (tj. cjelovite žitarice, prebiotičko voće i povrće, mahunarke i fermentirana hrana).


Ova dijeta, dakle, obeshrabruje konzumaciju slatkiša, slatkih pića i prerađene hrane.


Studijska dijeta uključivala je:


  • 6-8 dnevnih obroka voća i povrća s visokim udjelom prebiotičkih vlakana (npr. jabuke, banane, poriluk, luk)
  • 5-8 dnevnih obroka cjelovitih žitarica (npr. zobi , cjelovite pšenice, kvinoje )
  • 2-3 dnevne porcije fermentirane hrane (npr. kiseli kupus, kefir, kombucha)
  • 3-4 tjedne porcije mahunarki (npr. slanutak, leća, grašak)

Istraživanje je uključilo 45 zdravih odraslih osoba (18-59 godina) s neoptimalnim prehrambenim navikama.


Ispitivana skupina dobila je informacije o komponentama psihobiotičke dijete i zamoljena je da je se pridržava što je moguće više.


Istraživači su ispitali sastav i funkciju fekalne mikrobiote, stres, opće zdravlje i prehranu te metabolički profil uzoraka krvi, urina i stolice, prije i nakon četverotjednog probnog razdoblja za obje grupe.


Sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu iskusili su veće smanjenje percipiranog stresa.


Iako nije bilo značajne razlike u odgovoru na stres između kontrolne i ispitivane skupine, oni koji su slijedili ovu vrstu prehrane osjetili su manje stresa.


Istraživači su identificirali značajne promjene u 40 specifičnih fekalnih lipida, zahvaljujući smanjenju ukupnih prehrambenih masnoća i povećanju mononezasićenih masnoća i urinarnih metabolita triptofana (esencijalne aminokiseline za sintezu proteina).


U samo četiri tjedna, sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu – odnosno hranu bogatu vlaknima i fermentiranu hranu – iskusili su niže razine stresa, zdravije pražnjenje crijeva te poboljšani mikrobni sastav i funkciju.