Kanoćal

Haračlije na Korzu 16

Damir Cupać

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Ono što radi HDZ-ova vlada u Zagrebu kada je riječ o poreznom haraču, isto to provodi SDP-ova riječka vlada

placeholder


Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Upravnog odjela za financije Ante Mađerić bili su u prosincu prošle godine gadno namršteni. Nisu znali hoće li im proći proračun, jer su Akcija mladih i Unija Kvarnera izašli iz konstituirajuće većine. Spasio ih je na opće iznenađenje Davor Štimac. Glava ih je boljela i zbog odluke Vlade kojom je ukinut prirez. Tijekom cijele 2023. godine Filipović i manji dio drugih gradonačelnika, posebno njegovi kolege iz Splita i Zagreba, upozoravali su da je Vladina porezna reforma, dio koje je i ukidanje prireza, još jedan udar na lokalnu samoupravu. Tvrdili su da premijer Andrej Plenković u visokocentraliziranoj državi ne provodi poreznu reformu, već je riječ o predizbornom podilaženju biračima godinu dana pred parlamentarne izbore. I bilo je istine u njihovim riječima, budući da je Plenković ukinuo prirez, ali je pustio lokalnim samoupravama da same odrede nižu i višu stopu poreza na dohodak. On je stavio čelnike lokalne samouprave u nezgodnu situaciju – ukidanjem prireza gube se milijuni eura poreznih prihoda u proračunu, a sloboda određivanja stopa poreza na dohodak značila je da će nezahvalnu ulogu haračlija preuzeti čelnici lokalne samouprave.


Kada je riječ o Rijeci, gradonačelnik Filipović držao se one, ne bez razloga, da ne treba vjerovati HDZ-ovoj vladi ni kada darove nosi. Zato su kao alternativa ukidanju prireza i gubitku milijuna eura prihvaćene gotovo pa maksimalne zakonom dozvoljene minimalna i maksimalna stopa poreza na dohodak. S oprezom se ušlo u novu proračunsku godinu, nije se htjelo riskirati s procjenama Vlade koja je tvrdila da je gospodarski kontekst takav da će zaposlenost i plaće sigurno rasti i da će to kompenzirati odluku o ukidanju prireza, a građanima omogućiti veće plaće. Riječki Upravni odjel za financije pratio je iz mjeseca u mjesec priljev poreznih prihoda i pokazalo se da je Vladina procjena bila ispravna. Onda su gradonačelnik Filipović i pročelnik Mađerić izašli zadovoljno pred novinare kako bi predstavili prvi rebalans ovogodišnjega proračuna. Rebalans kojim su prihodi 10 posto veći od plana i iznose gotovo 190 milijuna eura, dok se rashodi penju na gotovo 200 milijuna eura, što je 11,4 posto više od plana. Filipović je pojasnio da će deficit od oko 12,7 milijuna eura pokriti prijenosom sredstava iz prethodnog razdoblja. Pohvalivši se da je u trenutku preuzimanje gradonačelničke pozicije stanje gradskih financija bilo loše i da je zahvaljujući financijskoj disciplini veliki deficit koji je zatečen saniran. Naglasio je da je Grad Rijeka likvidan i da račune plaća na vrijeme. Što je za svaku pohvalu.


U obrazloženju rebalansa riječkoga proračuna navedeno je da se prihodi od poreza planiraju u iznosu 82,7 milijuna eura, što predstavlja povećanje u odnosu na plan za 12,6 milijuna eura ili 17,9 posto. Najveći udio u poreznim prihodima imaju oni ostvareni od poreza na dohodak koji se planiraju u iznosu od 75,8 milijuna eura, a riječ je o povećanju od gotovo 12 milijuna eura, gotovo 20 posto. U Upravnom odjelu za financije pojašnjavaju da na bolje ostvarenje utječe kontinuirani rast zaposlenosti i plaća. U Gradu Rijeci su optimisti kada je riječ o trendu do kraja godine i procjenjuju da će značajan utjecaj na povećanje prihoda od poreza na dohodak imati donesene uredbe kojima su se povećali koeficijenti za obračun plaće zaposlenima u državnoj službi i javnim službama jer se odnose na velik broj zaposlenih u državnoj službi i javnim službama, a na Korzu 16 očekuju da će i plaće u realnom sektoru u određenoj mjeri pratiti ta povećanja. Znači razloga za zadovoljstvo gradonačelnika Filipovića i pročelnika Mađerića je dosta jer se finacijski sigurno brodi u predizbonoj godini kada je riječ o lokalnim izborima.




Razloga za zadovoljstvo nemaju građani. Zato što je očito da gradonačelnik Filipović ne misli smanjivati gotovo maksimalne stope poreza na dohodak koje su prihvaćene. Razloga za takav konzervativan stav nema. Ali potvrđuje se staro pravilo – svaka vlast lako uzima haračem od građana i pravda to financijskom disciplinom, ali teško vraća jer je novac, kada je o politici riječ, najlakše potrošiti. Naročito godinu dana pred lokalne izbore. I pri tome se služi najgorom demagogijom. Kada treba građanima uzeti, tvrde da nije riječ o velikom novcu. Kada treba vratiti, kažu da to nema previše smisla budući da je riječ o malim svotama.


Drugim riječima, ono što radi HDZ-ova vlada u Zagrebu kada je riječ o poreznom haraču, isto to provodi SDP-ova riječka vlada.