Ako utvrdimo da uvjeti u kojima živimo nisu adekvatni, kako to mijenjati? Nije jednostavno u ovoj krizi samo tako prodati stan? Na što možemo utjecati, odnosno pripaziti – kod opremanja stana ili njegove kupnje?

– Prodajom stana nismo riješili problem, već smo ga prebacili drugom, kao što je nama netko uvalio takav problem. Ukoliko se radi o vlažnom prostoru, treba poduzeti korake da se uzrok vlage stavi pod kontrolu. Klima uređaje treba pravilno održavati i čistiti. Optimalna temperatura prostora u kojem radimo trebala bi biti oko 20 stupnjeva Celzijevih. Radna sposobnost pada na temperaturi višoj od 22 stupnja Celzijeva, dok je na 26 stupnjeva pad radne sposobnosti drastičan. Djeci bi trebalo osigurati optimalnu temperaturu u prostorijama u kojima se boravi (20 stupnjeva za igru, odnosno 18 stupnjeva za spavanje).

Optimalnu temperaturu u prostorijama gdje djeca borave možemo osigurati redovitim provjetravanjem prostorije na 2 do 3 minute, u vrijeme kad se djeca nalaze u nekom drugom prostoru. Treba osigurati optimalnu vlažnost u prostorijama korištenjem ovlaživača zraka ili otvorenim indirektnim prozorima. Također treba paziti da prostori u kojima mališani borave nemaju problema s vlagom. Spomenuti poremećaji najviše se odnose na radne prostore sa zastarjelim i neadekvatnim sustavima klimatizacije.

Pretjerani rad

Vjerujete li vi u SBS?

  – Ja ću to dogovoriti ovako: uvijek se sjetim nekih pacijenata koji su posjetili specijalističku otorinolaringološku ambulantu u kojoj radim. Tužili su se na umor, glavobolju, crvenilo i suzenje očiju, nadražajni kašalj, svrbež kože, manjak koncentracije, depresivno raspoloženje, promjenu osjeta mirisa. preporučio sam simptomatsku terapiju. Ako su simptomi nestali, bili smo sretni i pacijenti i ja, ali više puta sam bio nemoćan. Simptomi su uobičajeni za različita zdravstvena stanja. Jedna pacijentica mi je rekla da su smetnje počele kad se njihov ured preselio u drugi objekt, druga pacijentica je navela da su smetnje prestale kad se preselila u svoju kuću. Mislio sam da svatko ima pravo na svoje mišljenje. Nisam povezivao smetnje i neuspjeh moje terapije s mjestom boravka, odnosno stanovanja. Za postavljanje dijagnoze važno je povezati se s osobama koje borave u određenoj zgradi duže vremena.

 

Gusta naseljenost

Koje bolesti uzrokuje sindrom bolesnih zgrada? Kako ćemo uopće znati da bolujemo od tog sindroma? Koji su uopće simptomi? 

– Sindrom nezadovoljstva popraćen je nespecifičnim osjećajima kod ljudi koji žive u gusto naseljenim zgradama. Kao glavni simptomi SBS-a najčešće se navode iritacija sluznice i kože, kašalj i suhoća grla, kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje te upala sinusa s vegetativnim smetnjama kao što su glavobolje i umor, ali i depresije i klonulost. Glavobolje su tenzijske prirode, zbog uredskog rada s prisilnim položajemu ruku te je upitno njihovo povezivanje sa zgradom, već prije svega s uvjetima radnog mjesta.

Vlasnik dolazi – treći

Koje dobne skupine su najugroženije?

  – Najugroženije su dobne skupine koje su u radnom odnosu. Međutim, stanari provode do 90 posto vremena u unutrašnjem prostoru stana, poslovne zgrade, a mala djeca, stari ljudi i bolesnici su osjetljiviji na onečišćenja.

  Kako ćemo znati da zgrada, odnosno naši stambeni kvadrati u kojima živimo, nisu dobri za naše zdravlje?

 Znači li to da se trebamo vratiti modelima življenja koje su prakticirali naši preci – naše bake i djedovi. Graditi kuće od kamena, živjeti u predgrađu, kupovati drveni namještaj, grijati se na drva, a vrućinu ljeti ublažavati – u dubokoj hladovini vrta?

  – Odgovor na ovo pitanje daje potražnja za nekretninama koje su građene prije 100 godina, a sada se rekonstruiraju, novim materijalima i posebno konstruiranim klima uređajima. Cijene takvih nekretnina su daleko iznad cijene zgrade označene kao SBS. Problem je da takve zgrade treba rekonstruirati građevinska struka, ogoljeti do kostura, promijeniti sve instalacije, koristiti nova tehnološka rješenja. Nema smisla da u starom stanu podove pokrijete parketom ili tepisima, oličite sve vlažne zidove ili ih pokrijete gipsanim pločama da se ne vidi vlaga. Takozvane jeftine rekonstrukcije su na koncu jako skupe. Postoji mogućnost da vam procuri kanalizacija ili cijev iz susjedova stana koji je radio rekonstrukciju na svoju ruku, a stanuje iznad vas.   

   Za SBS se obično kaže da obuhvaća cijeli niz sa zgradom povezanih čimbenika – fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. O čemu je zapravo riječ?

  – Treba uzeti samo »susjedsku« anamnezu s podacima, odnosno vidjeti da li i susjedi ili suradnici imaju takve smetnje. Provjeriti kakav je građevni materijal zgrade, kakve su njezine instalacije, namještaj, uređenje, ventilacija, čišćenje, odnosno grijanje. Puši li se u prostoru, provode li se mjere suzbijanja nametnika te je li objekt blizu ispušnih plinova? Zašto je važno što udišemo? Potrebno nam je 10 puta više zraka nego vode i hrane. Dišni put je glavni izvor onečišćenja. U zraku ima više od 70.000 otrovnih sastojaka. Mislite da sam pretjerao. Zbrajajmo. To je smjesa s više od 4.000 štetnih sastojaka od kojih su većina »nadražljivci«, a tu je i kancerogeni dim cigareta. Izgaranjem nastaje ugljikov monoksid, sumporni oksidi, dušikovi oksidi, respirabilne čestice.

Kuća i okolina

  Ali tu treba spomenuti i utjecaj buke. Tim znanstvenika u Baselu došao je do zaključka da ljudi koji žive blizu prometnih zračnih luka imaju puno veći rizik za različite bolesti srca i krvnih žila nego li ljudi koji žive u mirnijem susjedstvu. Kuća može biti »zdrava«, ali je u »bolesnoj« bučnoj okolini. Rizik za srčani udar 50 posto je veći kod ljudi koji su izloženi razini buke od 60 decibela tijekom 15 ili više godina. Inače, oni koji žive blizu zračne luke neprestano su izloženi razini buke koja premašuje 100 decibela. Utjecaj buke se može smanjiti dobrom građevnom stolarijom, izostaklima, boravkom u prostorijama koje nisu uz izvor buke. Buka može utjecati na san. Nedostatak sna može smanjiti gustoću sive tvari mozga, u područjima odgovornim za donošenje odluka. Neprospavana noć može izazvati inzulinsku rezistenciju u zdravih osoba, odnosno potaknuti otpornost na inzulin, sastavni dio dijabetesa tipa 2. Odrasle osobe za održavanje dobrog zdravlja trebaju od 7 do 9 sati sna. Redoviti nedostatak sna povećava rizik od zdravstvenih problema. Stradat će refleksi, što je posebno opasno za vozače. Ako ostanete budni 24 sata u komadu, sposobnosti su vam jednake kao da u krvi imate više od 0,5 promila alkohola.