Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, u svojoj prijavnici koju je poslao u srpnju 2010. na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu naveo kako »građevinska struktura objekta uglavnom dobra… te su vrijeme i klimatske promjene utjecale na propadanje pročelja te su vidljiva manja oštećenja i veće onečišćenje… te je posebno stolarija u vrlo lošem stanju…«. U prijavnici je naveden iznos od jedan milijun kuna koji je zatražen od Ministarstva kulture, te dva milijuna kuna od strane Grada, dok od strane Županije nisu predvidjeli učešće u financiranju. U priloženoj prijavnici, osim navođenja podataka da je Grad Rijeka u Kapitalne projekte programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u 2010. uvrstio i izradu izvedbenog arhitektonskog projekta obnove pročelja HNK, nije priložena nikakva financijska konstrukcija realizacije projekta.

Ugovorom o javnoj nabavi koji je sklopljen između Grada Rijeke i Adria-projekta d.o.o. 28. svibnja 2010. godine predviđen je rok za izradu projektne dokumentacije 30. rujan 2010. godine dok je po navodima Odjela u članku »… Projektna dokumentacija izrađena u siječnju 2011. godine te prema izrađenom troškovniku procijenjena vrijednost svih radova iznosi više od 24 milijuna kuna…« (sic!) Razlozi kašnjenja izrade projekta od strane najpovoljnijeg ponuđača projektne dokumentacije nisu nam poznati kao ni da li je konzumiran članak 5. ugovora koji govori o neispunjenju ugovornih obveza kao i kašnjenja izrade projekta. Samo iz ovog podatka vidljivo je na koji način Odjel gradske uprave za kulturu ozbiljno planira kapitalna ulaganja i korištenje Spomeničke rente a o nekakvom višegodišnjem planiranju da i ne govorimo. Važno je napomenuti da projektnu dokumentaciju nismo dobili ni nakon šest mjeseci od njezine izrade i da smo iznos potreban za investiciju imali prilike doznati tek iz navedenog članka.

   Prebacivanje odgovornosti i traženje alibija na drugim adresama samo ukazuje da je realizacija ovako značajnog zahvata planirana krajnje površno i da ne može dovesti do finalizacije ovog a ni drugih projekata. Ponavljanjem stalne priče o »… problemu metropolizacije kulture..« i zapostavljanju riječke kulture smatramo deplasiranim jer Ministarstvo kulture kontinuirano sufinancira programe ustanova u kulturi, manifestacije, festivale te programe zaštite spomeničke baštine.

   Nadalje, vezano uz izjavu pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Ivana Šarara »Sjetimo se samo ministarskog, dakle političkog, odbijanja mandata Slobodana Šnajdera (a sada i Duška Mucala). Politika koja si daje takva prava, trebala bi zadati i veće obveze« upućujemo g. Šarara da pročita aktualni Zakon o kazalištima (NN 71/06), gdje stoji da na prijedlog kazališnog vijeća, intendanta imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača, a potvrđuje ministar kulture.

   Na kraju, prema Zakonu nadležno tijelo za riječko kazalište je Grad Rijeka kao osnivač ustanove, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, na koje se referira g. Šarar, suosnivači su Republika Hrvatska s udjelom od 51 posto i Grad Zagreb s udjelom 49 posto te je u tom omjeru kazalište i financirano. Također, u 2011. godini Ministarstvo je zaprimilo zahtjev za financiranjem investicija i investicijskog održavanja od strane HNK Ivana pl. Zajca te je za investicijsko održavanje i nabavku potrebne opreme izdvojilo pola milijuna kuna a za redovnu djelatnost i menifestacije 2,2 milijuna kuna.