Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel reagirao je na tekst objavljen u Novom listu pod naslovom »Devetsto milijuna kuna za riječku sportsku provinciju« koji potpisuje novinar Darko Pajić.
U nastavku pročitajte tekst reagiranja:
Već sam naslov članka je netočan jer Rijeka nije sportska provincija, a iznesena teza predstavlja svojevrsnu grubu »pljusku« riječkoj sportskoj obitelji – sportašima, sportašima-rekreativcima, trenerima, ali i gradovima i općinama koji se u spornom članku spominju. Rijeka, te gradovi i općine iz njena okruženja su sve drugo samo ne sportska provincija. Zadnja potvrda da Rijeka nije provincija, već grad visokih sportskih standarda po pitanju izgrađenosti i opremljenosti mreže sportskih objekata došla je od strane Tehničke komisije Međunarodnog odbora Mediteranskih igara, koja je koncem 2010. pri službenom posjetu Rijeci, nakon obilaska svih objekata, izrazila stav da je Rijeka savršeno spremna odmah organizirati Mediteranske igre. A Mediteranske igre su, složit ćete se, velika sportska manifestacija.
Dakle, netočno je da Rijeka neće dugoročno moći organizirati vrhunske međunarodne sportske događaje, pri čemu se autor poziva prvenstveno na košarku i rukomet. Grad Rijeka može, i organizirao je velika sportska natjecanja u puno sportova, pa i dvoranskih, u što spadaju i plivački sportovi, zatim rukomet, odbojka, boćanje, kuglanje, karate i dr. Kompleks Bazeni Kantrida spreman je ugostiti velika natjecanja, poput već održanih Europskog prvenstva u plivanju u malim bazenima, Vaterpolo Final Foura, Jadranske lige vaterpola, itd. Do kraja godine Bazeni Kantrida ugostit će Europsko juniorsko prvenstvo u vaterpolu, a zatim i Europsko juniorsko prvenstvo u skokovima u vodu. No, daleko je važnije da bazene dnevno koristi 15 udruga i institucija na javnim potrebama Grada Rijeke, uz dnevni prosjek od 1.075 ulazaka školske djece, sportaša rekreativaca i pripadnika treće životne dobi. To držimo uspjehom i primjerom objekata koji je sto posto u funkciji zajednice.
Jer, sportska veličina jednog grada ne mjeri se u broju stolica u dvoranama i stadionima. Ona se mjeri u zastupljenosti i prožetosti sporta u svim kategorijama stanovništva i sferama života. Uloga Grada je osigurati uvjete za bavljenje sportom kroz održavanje i izgradnju mreže sportskih objekata. Treba naglasiti da Grad Rijeka riječkim sportašima, udrugama, osigurava korištenje objekata u gradskom vlasništvu bez plaćanja naknade što predstavlja dodatnu i veliku dotaciju udrugama u iznosu od 33,8 milijuna kuna (koliko je bilo osigurano u 2010. godini).
Grad Rijeka izgradio je mrežu optimalno velikih u pravilu multifunkcionalnih objekata za sportaše, rekreativce, i građane treće životne dobi, a ne objekte sporta isključivo u funkciji organizacije velikih europskih i svjetskih natjecanja, jer bi u protivnom ti objekti bili sami sebi svrha. Predimenzionirani objekti izrazito bi povećali cijenu održavanja istih, a površina sportskih borilišta ne bi time bila ništa veća, dakle, sportaši ne bi profitirali. To bi onda imalo za posljedicu da bi Rijeka imala ogromne dvorane kao neki drugi gradovi, »s ključem u bravi«, i sportašima koji bi se valjda trebali s ostalim građanima izvana diviti veličini istih. Postojeća izgrađena mreža sportskih objekata dosegla je europske standarde za grad veličine Rijeke.
Želim ispraviti i cijenu gradnje dvorane Zamet navedenu u tekstu. Iznos od 165 milijuna kuna za gradnju dvorane, ne odgovara istini. Naime, cijena izgradnje same polivalentne sportske dvorane koja se sastoji od dva paralelna igrališta za trening, sa 2.326 sjedećih mjesta (uz mogućnost prilagodbe gledališta do preko 3.000 metara) i multimedijalnom dvoranom unutar kompleksa za cca sto posjetitelja sa svim pratećim sadržajima – iznosi 100 milijuna kuna. Ostatak iznosa od 65 milijuna kuna odnosi se na izgradnju svih ostalih sadržaja: trgovačko-uslužnog kompleksa ukupne površine cca 1.500 metara kvadratnih, prostora za mjesni odbor od 190 metara kvadratnih, ogranka Gradske knjižnice na Zametu od preko 400 metara kvadratnih, javne garaže od 250 parkirnih mjesta koja se proteže na 6.625 metara kvadratnih, i javnog trga Centra.
Što se pak tiče cijene od 370 milijuna koju novinar navodi u tekstu, i to ispravljam i razjašnjavam. Naime, radi se o zaduženju na 25 godina – dugi rok povrata podrazumijeva i plaćanje ukupno više kamata, ali su godišnje rate manje – na dugi rok se upravo i išlo zbog činjenice da se ne optereti poslovanje Rijeka sporta samo u prvim godinama poslovanja. Također ugovorena je promjenjiva kamatna stopa, pa trošak (370 milijuna kuna) o kojem novinar piše, predstavlja ono što je bilo u trenutku sklapanja ugovora – međutim, ako se ukupan trošak gradnje svede pod sadašnje kamate koje važe na tršištu (12-mjesečni EURIBOR+marža) – ukupna cijena Centra Zamet bi bila oko 260 milijuna kuna – što je preko 100 milijuna kuna manje nego što navodi novinar. Također je netočan i navod novinara da su mjesečni troškovi Centra Zamet 1,2 milijuna kuna po financijskom leasingu jer zadnja rata leasinga plaćena je 0,88 milijuna kuna (880 tisuća kuna) što je samo na godišnjoj razini manje za gotovo 4 milijuna kuna od onoga što navodi novinar.
Nadalje, Grad Rijeka umjesto hvalisanja o organizaciji neke velike sportske priredbe domaćinstvo koje bi Rijeka možda dobila jednom do dva puta u deset godina, radije ističe podatke o broju sadašnjih korisnika ovog objekta – a to je broj od 6.100 korisnika na mjesečnoj razini, koji obuhvaća školsku djecu, sportaše iz riječkih sportskih udruga (rukomet, košarka) te rekreativaca.
Kada govorimo o Centru Zamet, skrećem pozornost i na pogrešku uspoređivanja Centra Zamet s jedne strane (i njegove cijene) s pet dvorana iz riječkog prstena (i njihove cijene). Centar Zamet naime, ne može se uspoređivati ni po svojoj namjeni s tim dvoranama, ni po stupnju opremljenosti, a ne može se uspoređivati ni visina tih investicija, jer se radi i o različitim modelima financiranja.
Također, netočan je i podatak da je cijena bazena 330 milijuna kuna. Podsjećam da se radi, ne o jednom, nego o pet bazena, a da je u navedeni iznos uključeno i stotinjak milijuna kuna za investicije koje nisu isključivo u funkciji kompleksa bazena: kogeneracijska plinska energana, javna garaža kapaciteta 150 parkirnih mjesta, javni trg sa sadržajima, komercijalni prostori (fitnes, ugostiteljski objekti, kiosk…), plaža na površini od 7.000 metara kvadratnih i šetnica (350 metara) te pristupna cesta, nova vodosprema na Kantridi i proširenje vodoopskrbnog sustava područja Kantride i Turna.
Umjesto teze o riječkoj provinciji moglo se ukazati na činjenicu da je u toj »provinciji« izgrađeno jako puno sportskih objekata u posljednjih desetak godina, što predstavlja uspjeh općina i gradova riječkog prstena i dobitak njihovim stanovnicima, povećanje standarda i ostale pozitivne efekte.
I konačno, na konferenciji IASLIM-a (Međunarodne udruge upravitelja sportskom infrastrukturom), koja je održana u Rijeci od 6. do 8. 10. 2010. godine, od strane IASLIM-a poslana je jasna poruka: lokalni uvjeti, tradicije, kao i lokalno tržište bitno određuju izbor i specifičnost izgradnje sportskih objekata, a njihovo upravljanje i održavanje mora biti dugoročno održivo, reagira riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
