Koliko dugo možemo biti sigurni da je pesticid koji se danas smatra bezopasnim jednako siguran i za deset ili petnaest godina?

Upravo je to pitanje u središtu rasprave o novim europskim pravilima za sigurnost hrane i hrane za životinje.

Dok Europska komisija želi pojednostaviti sustav odobravanja pesticida i smanjiti administrativno opterećenje kompanija, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan upozorava da bi takve promjene mogle oslabiti zaštitu zdravlja građana.

Prema istraživanju koje je proveo njezin ured, čak 99 posto hrvatskih građana smatra da se pesticidi moraju redovito podvrgavati sigurnosnim provjerama, neovisno o tome koliko se dugo već nalaze u uporabi.

Uz to, 97 posto ispitanika smatra da administrativno pojednostavljivanje ne smije biti važnije od zaštite ljudskog zdravlja.
Borzan, koja je u Europskom parlamentu stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane i izvjestiteljica za novi zakonodavni paket o hrani, protivi se prijedlogu ukidanja obveznih redovitih provjera za sve aktivne tvari koje se koriste u pesticidima.

– Činjenica da je neka tvar danas ocijenjena sigurnom ne znači da će takva procjena vrijediti zauvijek. Znanstvena saznanja se razvijaju, a nova istraživanja mogu pokazati rizike koje ranije nismo poznavali.

Zato je nužno zadržati redovite provjere, umjesto čekati da se pojave ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi, upozorila je Borzan.

Prema prijedlogu Europske komisije, za velik broj aktivnih tvari više ne bi postojala obveza periodičnog obnavljanja odobrenja.

Njihova bi se sigurnost ponovno procjenjivala kada nadležna tijela utvrde da za to postoji potreba. Komisija takav pristup obrazlaže željom za smanjenjem birokracije i ubrzavanjem postupaka, no Borzan smatra da se učinkovitost sustava ne smije postići smanjivanjem razine kontrole.

Istaknula je kako bi rješenje trebalo biti u jačanju kapaciteta institucija koje provode znanstvene procjene, a ne u ukidanju obveze redovitog nadzora.

– Ako institucijama nedostaje stručnjaka i financijskih sredstava za provedbu provjera, onda im treba osigurati dodatne ljude i resurse.

Ne smijemo zbog administrativnog rasterećenja kompanija dovesti u pitanje sigurnost hrane koju svakodnevno konzumiramo, poručila je eurozastupnica.

S prijedlogom Komisije ne slažu se ni predstavnici malih europskih poljoprivrednika. Upozoravaju da promjene neće riješiti njihove stvarne probleme, nego bi ih mogle učiniti još ovisnijima o velikim proizvođačima pesticida.

Borzan je pritom upozorila da su upravo poljoprivrednici među skupinama koje su najizloženije pesticidima te da bi njihova zaštita trebala biti jedan od prioriteta europske poljoprivredne politike.

– Poljoprivrednicima su potrebni pravedniji uvjeti na tržištu, poštene otkupne cijene, konkretna potpora i dostupnost sigurnijih alternativa. Snižavanje standarda zaštite nije odgovor na njihove probleme.

Ne smijemo zaboraviti da su upravo oni svakodnevno izloženi sredstvima kojima tretiraju usjeve, istaknula je Borzan.

Pregovori o novom europskom zakonodavnom paketu još su u tijeku, a jedno od ključnih pitanja bit će kako pronaći ravnotežu između pojednostavljivanja administrativnih postupaka i očuvanja visokih standarda sigurnosti hrane.

Očekivanja građana pritom su jasna: redovita kontrola pesticida i zaštita zdravlja ne bi smjele biti predmet kompromisa.