HDZ i parlamentarna ljevica iznjedrili su zajednički prijedlog četvero kandidata za tri mjesta u Ustavnom sudu. Saborski Odbor za Ustav jučer je, po formuli »2:2«, poslao na plenarnu sjednicu četiri imena, Miljenko Pajalić, Mladen Sučević, Ana Horvat Vuković i Goran Selanec. Prva dva je predložio HDZ, ostalo dvoje SDP i Možemo!, a svo četvero dobilo je po sedam glasova. No, tom prijedlogu nije prethodio dogovor političkih protivnika i stoga su slabe šanse da netko bude izabran dvotrećinskom većinom zastupnika. Eventualno bi u slučaju tajnog glasovanje neki kadidat mogao proći, ali još nije jasno hoće li se zastupnici doista izjašnjavati pomoću glasačkih listića ili ipak javno.

Nedavno je SDP objavio da su njihovi kandidati za Ustavni sud Ana Horvat Vuković i Goran Selanec, Možemo! je još pridodalo Željka Matijašeca i s tim su dvije partnerske stranke došle na sjednicu Odbora za Ustav. HDZ je, pak, ostao kod Mladena Sučevića i Željka Pajalića, koje je nominirao i u posljednjem javnom pozivu, kada nije izabran niti jedan ustavni sudac.

Nema pregovora

Prilikom glasovanja članova Odbora, isplivalo je spomenuto četvero kandidata.

– Utvrdili smo popis kandidata i očekujem raspravu na plenarnoj sjednici. Naravno da nam je cilj stabilnost Ustavnog suda kroz popunjavanje mjesta troje sudaca. Ali, SDP ne želi razgovarati, ne znam što oni misle pod javnim razgovorom. Nisu danas na sjednici otvarali temu potpore za troje od ovih četvero kandidata, tako da mislim da oni svi s figom u džep ulaze u ove izbore, ne žele zapravo izabrati suce nego da Ustavni sud nastavi raditi kao dosad, a to je blokada institucije. Mi smo uvijek za razgovor i ovom prilikom opet ih pozivam na razgovor do plenarne sjednice i glasovanja, izjavio je predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica (HDZ).

SDP-ovac Saša Đujić pojasnio je još jednom zbog čega ljevica odbija pregovarati o izboru ustavnih sudaca.

– Od zadnjeg ekscesa koji smo od njih doživjeli, govorimo da nema nikakvih tajnih pregovora s HDZ-om. Sada imamo listu četiri kandidata i vidjet ćemo što će se dogoditi na glasanju u Saboru, rekao je Đujić.

Saborskim Poslovnikom definirano je da se »tajno glasovanje provodi u pravilu pri izboru, odnosno imenovanju, u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira odnosno imenuje«. Međutim, »na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasuje« i ako postoji više kandidata za neku poziciju. Nadalje, Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da »zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu«. Nije još zabilježeno da se o kandidatima za Ustavni sud javno glasovalo kada je bilo više kandidata nego mjesta koja su se popunjavalo. Ali, uvijek je moguć presedan. S tim da bi se, ako će se zastupnici pojedinačno izjašnjavati o Mladenu Sučeviću, Željku Pajaliću, Ani Horvat Vuković i Goranu Selanecu, teoretski moglo dogoditi da svo četvero dobije dvotrećinsku glasova. I kako bi se izašlo iz takve situacije? Valjda drugim krugom glasovanja.

Jandrokovićeva odluka

Da bi se HDZ ipak mogao odlučiti za javno glasovanje upućuje njegov zahtjev na sjednici Odbora za Ustav da se precizno odredi redoslijed kandidata, tako da prvi bude Sučević. Za glasački listić je, naravno, nebitno hoće li na njemu Sučević biti pod rednim brojem jedan, dva, tri ili četiri. Malenica je novinarima rekao da je na predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću odluka o načinu glasovanja.

– Mi smo i prošli put utvrdili redoslijed kandidata po načelu jedan vladajući, jedan oporbeni, jedan vladajući, pa opet jedan oporbeni. Tako i sada počinjemo sa Sučevićem, nastavljamo s gospođom Horvat Vuković, pa Pajalić i na kraju Selanec, istaknuo je Malenica. Njegova ovakva formulacija također sugerira javno pojedinačno glasovanja. O ovom će se još sigurno govoriti idućih dana jer stav je ljevice da glasovanje mora biti tajno, zaokruživanjem imena na glasačkom listiću. Ni 2015. nije u Hrvatskom saboru bilo dogovora o sucima Ustavnog suda. HDZ je bojkotirao taj postupak jer je htio da se on provede poslije parlamentarnih izbora. Stoga je SDP-ova koalicija tada za dva mjesta predložila tri kandidata i o njima se tajno glasovalo. I Sanji Barić, koja je u to vrijeme još naginjala lijevoj političkoj opciji, nedostajala su samo dva glasa da bi bila izabrana u Ustavni sud.

Rasprava u ponedjeljak

Sljedeći tjedan će biti zanimljiv i u samom Ustavnom sudu, u kojem se u ponedjeljak održava sjednica na kojoj će se raspravljeti o tonskom snimanju i mogućem otvaranju sjednica javnosti. Naime, troje sudaca, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, ne žele sudjelovati u radu sjednica i stručnih sastanaka dok se ne donese formalna odluka o tome.