Zdravija prehrana mogla bi pomoći u usporavanju biološkog starenja, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Communications. Znanstvenici su analizirali deset različitih prehrambenih obrazaca i utvrdili da je pridržavanje zdravijih prehrambenih smjernica povezano sa sporijim starenjem organizma.

Istraživanje je proveo tim predvođen znanstvenicima iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE), a obuhvatilo je podatke 6470 osoba starijih od 30 godina. Njihove prehrambene navike uspoređene su s biomarkerima iz krvi koji omogućuju procjenu biološke dobi.

Biološka dob pokazuje koliko brzo organizam stari i ne mora odgovarati broju godina koje osoba ima. Ubrzano biološko starenje povezano je s kraćim očekivanim životnim vijekom i većim rizikom od zdravstvenih problema u kasnijoj životnoj dobi.

“Učinci nisu izrazito veliki, ali mogu se izmjeriti i važni su za prevenciju”, istaknula je epidemiologinja Monique Breteler iz DZNE-a.

Dodala je da usporavanje procesa starenja može pridonijeti smanjenju rizika od bolesti povezanih sa starijom životnom dobi, uključujući demenciju i kardiovaskularne bolesti.

Koji su prehrambeni obrasci obuhvaćeni istraživanjem?

Znanstvenici su analizirali deset prehrambenih obrazaca koji se temelje na već utvrđenim prehrambenim smjernicama i istraživačkim indeksima.

Među njima su mediteranska prehrana, poznata po naglasku na povrću, voću, cjelovitim žitaricama i maslinovu ulju, te nordijska prehrana. Analizirani su i DASH prehrana, osmišljena za snižavanje krvnog tlaka, te MIND prehrana, koja objedinjuje načela mediteranske i DASH prehrane s posebnim naglaskom na očuvanje zdravlja mozga.

U istraživanje su uključeni i sljedeći modeli – alternativni indeks zdrave prehrane (AHEI-2010), indeks biljne prehrane (PDI), indeks zdrave biljne prehrane (hPDI), EAT-Lancet prehrana, indeks nezdrave biljne prehrane (uPDI), indeks upalnog potencijala prehrane (DII).

Posljednja dva indeksa ne predstavljaju modele zdrave prehrane, nego mjere obrasce prehrane povezane s manje povoljnim zdravstvenim učincima. Primjerice, obuhvaćaju konzumaciju zaslađenih pića i slatkiša. U njihovu slučaju niži rezultati, odnosno manje pridržavanje takvih prehrambenih obrazaca, bili su povezani sa sporijim biološkim starenjem.

Analizirali su promjene na DNK

Kako bi procijenili biološku dob sudionika, istraživači su proučavali obrasce metilacije DNK. Riječ je o kemijskim promjenama koje utječu na aktivnost gena i mijenjaju se tijekom starenja.

Istraživači su primijenili tri različita takozvana epigenetska sata, odnosno metode za procjenu biološke dobi na temelju metilacije DNK. Pritom su koristili tehnologiju koja je omogućila analizu približno 850.000 mjesta na DNK, što je otprilike dvostruko više nego u većini ranijih istraživanja.

Epidemiologinja Juliana Tavares iz DZNE-a objasnila je da su različiti prehrambeni obrasci imali određene specifične učinke. Tako je DASH prehrana bila povezana s promjenama koje se odnose na zdravlje srca, dok je MIND prehrana pokazala povezanost s procesima važnima za kognitivne sposobnosti i pamćenje.

Ipak, velik dio bioloških procesa na koje je prehrana utjecala bio je zajednički svim analiziranim obrascima.

“Više od 70 posto zahvaćenih bioloških putova bilo je zajedničko svim prehrambenim obrascima”, rekla je Tavares.

Ti procesi uključuju staničnu strukturu, staničnu signalizaciju i metabolizam, koji imaju važnu ulogu u starenju i razvoju kroničnih bolesti.

Ne morate imati savršenu prehranu

Rezultati su dodatno provjereni na zasebnoj skupini od 1034 osobe, pri čemu su dobiveni uglavnom jednaki rezultati. I u toj je skupini zdravija prehrana bila povezana sa sporijim biološkim starenjem.

Znanstvenici ističu da gotovo nitko od sudionika nije ostvario visoke rezultate prema svim analiziranim prehrambenim smjernicama. To upućuje na mogućnost da nije potrebno istodobno slijediti sve modele kako bi se ostvarile potencijalne koristi.

“Ne morate imati savršenu prehranu. To je možda i najvažnija praktična poruka ovog istraživanja”, zaključila je Tavares.