Više od 450.000 ljudi moglo bi umrijeti od dodatnih vrućina koje će u sljedećih šest mjeseci donijeti fenomen super El Niño, procjenjuju klimatski znanstvenici. Riječ je o smrtnim slučajevima koji se pripisuju dodatnom porastu temperatura uzrokovanom El Niñom, povrh prijevremenih smrti koje su već posljedica zagrijavanja planeta zbog klimatske krize.

Posljedice bi se mogle osjetiti diljem svijeta – od Indonezije, Indije i Nigerije do Sjedinjenih Američkih Država. Očekuje se i dodatni broj žrtava zbog suša, šumskih požara i poplava koje često prate epizode El Niña, piše The Guardian.

Najviše žrtava očekuje se u Nigeriji

Znanstvenici su procjene napravili na regionalnoj razini kako bi se mogla identificirati područja u kojima bi se pravodobnim mjerama moglo spasiti najviše života.

Prema procjeni Climate Impact Laba, između rujna 2026. i veljače 2027. deset zemalja s najvećim očekivanim brojem dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama su Nigerija (31.320), Indonezija (19.251), Sudan (17.430), Indija (15.670),  Brazil (13.271), Demokratska Republika Kongo (10.014), Niger (9.900), Čad (7.953), Filipini (6.504) i Vijetnam (5.566).

Sjedinjene Američke Države nalaze se među 20 najpogođenijih zemalja, s procijenjenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Posebno bi teško mogli biti pogođeni Sahel u Africi i jugoistočna Azija.

Rekord koji je već srušen

El Niño koji trenutačno dodatno zagrijava planet u ponedjeljak je premašio najvišu dosad zabilježenu vrijednost za taj fenomen, i to nekoliko mjeseci prije nego što bi trebao dosegnuti vrhunac.

Riječ je o toliko snažnom zagrijavanju da su ga znanstvenici opisali izrazima poput “zapanjujuće” i “na razini Godzille”.

El Niño je prirodni klimatski fenomen, ali globalno zagrijavanje može dodatno pojačati njegove učinke.

“Procjena od 451.000 ljudi toliko je velik broj da može djelovati gotovo nestvarno, ali iza te brojke stoje roditelji i djeca, bake i djedovi i susjedi, ljudi koji idu na posao, brinu se za obitelji i žive svoje živote”, rekao je profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i profesor na Sveučilištu u Chicagu, jedan od autora izvješća.

Procjena od 451.000 smrti odnosi se na razdoblje od rujna 2026. do veljače 2027., jer trenutačne prognoze temperatura sežu do tog razdoblja. No znanstvenici očekuju da će povećana smrtnost povezana s vrućinama potrajati sve do lipnja ili srpnja 2027. godine.

Mjere koje mogu spasiti živote

Istraživači ističu da postoje konkretne mjere kojima bi se posljedice ekstremnih vrućina mogle ublažiti.

Među njima su preciznije prognoze toplinskih valova, rashladni centri u kojima se ljudi mogu skloniti od vrućine, povećanje broja zdravstvenih djelatnika u najtoplijim razdobljima te bolja zaštita ljudi koji rade na otvorenom.

“Povećanje kapaciteta hitnog odgovora i bolje usmjeravanje naših napora ove godine može spasiti mnoge živote”, rekla je suautorica izvješća, dr. Tamma Carleton sa Sveučilišta California u Berkeleyju.

No znanstvenici upozoravaju da kratkoročne intervencije nisu dovoljne.

“Razglednica iz naše budućnosti”

Znanstvenici aktualni El Niño opisuju kao “razglednicu iz naše budućnosti” jer temperature tijekom ovog događaja dosežu razine za koje se predviđa da bi zbog klimatske krize mogle postati uobičajene za otprilike 20 godina.

“Za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost, ne želimo biti u stanju stalne izvanredne situacije. Moramo djelovati već sada kako bismo osmislili, primijenili i testirali alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze”, poručila je Carleton.