Dok se svijet suočava sa sve izraženijim klimatskim promjenama, pozornost meteorologa ponovno je usmjerena prema Tihom oceanu. Ondje se razvija vrlo snažan El Niño, koji bi se, prema procjenama Svjetske meteorološke organizacije, mogao svrstati među najintenzivnije zabilježene epizode tog prirodnog klimatskog fenomena.

Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je El Niño već čvrsto uspostavljen te da će u idućim mjesecima nastaviti jačati. Gotovo je 100-postotna vjerojatnost da će potrajati do veljače 2027., a vrhunac vrlo snažnog intenziteta očekuje se krajem ove godine. U području Niño 3.4 temperatura površine mora u srpnju je bila oko dva Celzijeva stupnja iznad prosjeka, dok su od kraja srpnja do sredine kolovoza odstupanja dosezala između 2,2 i 2,6 stupnjeva. Ponegdje je temperatura mora ispod površine bila više od osam stupnjeva iznad prosjeka.

Očekuje se da će El Niño nastaviti jačati do kraja 2026. te utjecati na temperaturu i raspored oborina u različitim dijelovima svijeta i tijekom 2027. godine. Njegova snaga već izaziva usporedbe s El Niñom iz 2015. i 2016., koji je u medijima dobio nadimak »Godzilla«. Iako još nije moguće precizno predvidjeti sve njegove posljedice, stručnjaci upozoravaju da bi mogao povećati rizik od suša, poplava, požara, poremećaja u poljoprivredi i dodatnog rasta globalne temperature.

KAKO NASTAJE

Iako je El Niño prirodni klimatski ciklus koji se svakih nekoliko godina ponavlja, ova je varijanta ekstremna anomalija. El Niño prirodni je klimatski fenomen koji se pojavljuje u nepravilnim razmacima, najčešće svakih dvije do sedam godina. Nastaje zbog promjena u temperaturi površine tropskog dijela Tihog oceana i slabljenja uobičajenih vjetrova iznad njega. Godzilla je pak ekstremna anomalija.

U normalnim okolnostima pasatni vjetrovi pušu od istoka prema zapadu i guraju toplu površinsku vodu prema Aziji i Australiji. Istodobno se uz obale Južne Amerike iz dubine podiže hladnija voda bogata hranjivim tvarima, važna za razvoj planktona i očuvanje bogatih ribolovnih područja.

Tijekom El Niña Godzille pasati slabe, a u nekim dijelovima Pacifika mogu i promijeniti smjer. Topla voda tada se pomiče prema središnjem i istočnom dijelu oceana, odnosno prema obalama Perua i Ekvadora. Time se smanjuje izdizanje hladne dubinske vode i mijenja kruženje zraka iznad golemog područja Pacifika.

Dok se uobičajeni El Niño proglašava već pri porastu temperature mora za pola stupnja, Godzilla probija sve maksimume. Meteorolozi prate trajanje zagrijavanja u središnjem dijelu ekvatorskog Pacifika, osobito u području poznatom kao Niño 3.4, kao i promjene atmosferskog tlaka, vjetrova i oborina. Kod vrlo snažnih epizoda temperatura površine mora u dijelovima Pacifika može biti dva ili više Celzijevih stupnjeva viša od višegodišnjeg prosjeka. Taj debeli, topli sloj doslovno guši ocean i blokira podizanje hladnih dubinskih struja. Smanjeno izdizanje hladne vode tada ograničava dotok hranjivih tvari, što može smanjiti količinu fitoplanktona i poremetiti hranidbeni lanac. Posljedice mogu osjetiti ribarstvo, morske ptice i drugi dijelovi ekosustava, osobito uz zapadnu obalu Južne Amerike.

Toplina pohranjena u oceanu prenosi se i u atmosferu. Zbog toga snažan El Niño obično privremeno povisuje prosječnu temperaturu planeta, povrh dugoročnog zagrijavanja uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova. Upravo bi ta kombinacija mogla pridonijeti tome da 2027. postane jedna od najtoplijih, možda i najtoplija godina od početka mjerenja.

POPLAVE I SUŠE

Posljedice El Niña nisu jednake u svim dijelovima svijeta niti se mogu unaprijed predvidjeti za svako pojedino područje. Ipak, postoje obrasci koji su se često pojavljivali tijekom prijašnjih snažnih epizoda.

Zagrijano more uz obale Perua i Ekvadora povećava količinu vlage u atmosferi, pa na zapadnoj obali Južne Amerike raste opasnost od obilnih kiša, bujičnih poplava i odrona. U pojedinim dijelovima juga SAD-a također se povećava vjerojatnost kišovitijih razdoblja, osobito tijekom zime.

Na suprotnoj strani Pacifika El Niño često donosi manjak oborina. Dijelovi Indonezije, Australije i jugoistočne Azije mogu se suočiti sa sušom, nedostatkom vode i povećanom opasnošću od šumskih požara. Fenomen može oslabiti ili pomaknuti sezonske kiše, ali razmjeri posljedica ovise o njegovu trajanju, snazi i drugim atmosferskim utjecajima.

Poremećaji u količini i rasporedu oborina posebno su opasni za zemlje koje ovise o monsunskoj poljoprivredi. Ako kiša izostane u presudnim fazama razvoja usjeva, posljedice se mogu proširiti od slabije žetve i nestašice vode do rasta cijena hrane i pogoršanja već postojećih humanitarnih kriza.

UTJECAJ NA EUROPU

Utjecaj El Niña na Europu slabiji je i manje izravan nego u zemljama uz Tihi ocean. Promjene iznad Pacifika mogu se prenijeti na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno utjecati na mlazne struje iznad Atlantika, ali europsko vrijeme određuju i brojni drugi čimbenici.

Zbog toga nije moguće jednostavno zaključiti da će snažan El Niño cijeloj Europi donijeti određenu vrstu zime ili ljeta. Pojedine prijašnje epizode bile su povezane s blažim ili vlažnijim razdobljima u nekim dijelovima kontinenta, no ti obrasci nisu dovoljno postojani da bi predstavljali sigurnu sezonsku prognozu.

Za europsku poljoprivredu presudan će biti stvarni raspored temperature i oborina. Pretopla zima može poremetiti mirovanje nekih kultura, dok izostanak snježnog pokrivača povećava njihovu izloženost kasnijim mrazovima. Dugotrajno natopljeno tlo pogoduje truljenju korijena i širenju biljnih bolesti, a manjak kiše u proljeće i ljeto može ugroziti žitarice, kukuruz, voćnjake, vinograde i maslinike.

Za Hrvatsku i područje Panonske nizine osobito bi opasna bila kombinacija ljetne suše i visokih temperatura u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna kukuruza. Na Mediteranu dugotrajni toplinski valovi i nedostatak vode mogu smanjiti urod maslina te promijeniti odnos šećera i kiselina u grožđu. Ipak, takve posljedice zasad treba promatrati kao moguće scenarije, a ne kao sigurnu prognozu.

POSLJEDICE IZVAN PACIFIKA

Snažan El Niño može utjecati i na svjetsko gospodarstvo. Suše, poplave i poremećaji sezonskih kiša mogu smanjiti proizvodnju riže, kukuruza, pšenice, šećera, kave i drugih važnih proizvoda. Posljedice se potom prenose na međunarodna tržišta, cijene hrane i lance opskrbe.

Mogući podbačaji uroda u više velikih proizvođačkih regija istodobno najteže pogađaju siromašnije države i stanovništvo koje velik dio prihoda troši na hranu. El Niño može otežati i riječni te pomorski promet u područjima pogođenima dugotrajnom sušom, dok poplave mogu oštetiti ceste, luke, usjeve i energetsku infrastrukturu.

Kolike će posljedice aktualnog El Niña doista biti, ovisit će o njegovoj konačnoj snazi, trajanju i sposobnosti država da se pravodobno pripreme. Jasno je, međutim, da poremećaj nastao u tropskom Pacifiku može utjecati na vremenske prilike, poljoprivredu i cijene hrane tisućama kilometara dalje.

Zbog toga meteorološke službe pozivaju na pomno praćenje prognoza, jačanje sustava ranog upozoravanja i pripremu sektora posebno osjetljivih na sušu, poplave i ekstremne temperature. El Niño ne određuje vrijeme u svakom dijelu planeta, ali u toplijem svijetu može postati snažan dodatni čimbenik klimatskih rizika.

PRIRODNI CIKLUS NA TOPLIJEM PLANETU

El Niño nije posljedica klimatskih promjena. Riječ je o prirodnom kolebanju sustava oceana i atmosfere koje se događalo i prije industrijskog razdoblja. Međutim, današnji El Niño razvija se na planetu čija je prosječna temperatura zbog ljudskog djelovanja već znatno viša.

Zato prirodno zagrijavanje koje donosi El Niño počinje s više početne razine. Globalno zatopljenje povećava količinu topline u oceanima i atmosferi, a topliji zrak može zadržati više vodene pare. Time se povećavaju izgledi za intenzivnije toplinske valove i, ondje gdje se razviju oluje, obilnije oborine.

Znanstvenici još istražuju kako će klimatske promjene dugoročno utjecati na učestalost i snagu budućih epizoda El Niña. Nije moguće tvrditi da će svaki sljedeći događaj biti snažniji, ali posljedice pojedinih vremenskih ekstrema mogu biti ozbiljnije zbog viših temperatura, porasta razine mora i sve veće izloženosti stanovništva.