iStock
Dugi COVID povezan je s oštećenjem dopaminskog sustava
povezane vijesti
Iako je od početka pandemije prošlo više od šest godina, znanstvenici i dalje pokušavaju otkriti što se događa u organizmu osoba koje mjesecima ili godinama nakon preboljenog COVID-19 imaju zdravstvene tegobe.
Najnovije istraživanje donosi dosad najsnažnije dokaze da bi jedan od ključnih uzroka mogao biti trajni poremećaj dopaminskog sustava u mozgu.
Kanadski znanstvenici usporedili su osobe koje pate od dugog COVID-a sa zdravim ispitanicima koristeći napredne PET snimke mozga. Otkrili su da osobe s dugotrajnim simptomima imaju približno 18 posto manje živčanih završetaka koji oslobađaju dopamin u dijelu mozga zvanom strijatum. Upravo je taj sustav ključan za regulaciju motivacije, raspoloženja, pokreta, učenja i pamćenja.
Zašto je dopamin važan?
Dopamin je neurotransmiter koji omogućuje komunikaciju između živčanih stanica i ima važnu ulogu u osjećaju nagrade, koncentraciji i kontroli pokreta. Poremećaji dopaminskog sustava povezani su s bolestima poput Parkinsonove bolesti, ali i s depresijom te određenim poremećajima pažnje.
U novoj studiji upravo su osobe s najvećim gubitkom dopaminskih neurona češće prijavljivale simptome kao što su izražen umor, apatija, usporenost pokreta i poteškoće s pamćenjem, odnosno poznatu “moždanu maglu” koja je jedan od najčešćih simptoma dugog COVID-a.
Nove terapije
Voditelj istraživanja, profesor Jeffrey Meyer, ističe da su prethodne studije već pokazale pojačanu upalu u mozgu osoba s dugim COVID-om, no ovo je prvi put da postoje izravni dokazi o smanjenju markera dopaminskih neurona u istim regijama mozga.
Prema njegovim riječima, rezultati sugeriraju da je dugi COVID barem djelomično bolest dopaminskog sustava. Zbog toga bi se u budućnosti mogla ispitivati učinkovitost lijekova koji povećavaju razinu dopamina ili poboljšavaju njegovu funkciju, iako takvi pristupi tek trebaju proći klinička ispitivanja.
Potrebna dodatna istraživanja
Autori upozoravaju da je riječ o relativno maloj studiji te da rezultati ne znače kako će svaka osoba koja je preboljela COVID-19 razviti trajna oštećenja mozga.
Ipak, istraživanje pruža važne tragove o biološkoj podlozi dugog COVID-a i moglo bi pomoći u razvoju preciznijih dijagnostičkih metoda i učinkovitijih terapija. Otkriće također potvrđuje da se ne radi samo o subjektivnim tegobama, nego o mjerljivim promjenama u mozgu koje znanost tek počinje razumijevati.