Na Kvarneru je u lipnju ostvareno 492.116 dolazaka i 2.508.084 noćenja, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine 9 posto manje dolazaka i 8 posto manje noćenja.

Ovogodišnji rezultat je pritom iznad ostvarenja iz lipnja 2024., dok je u odnosu na lipanj 2023. ostvaren veći broj dolazaka, uz nešto manji broj noćenja, pokazuju podaci Turističke zajednice (TZ) Kvarnera.

Više od milijun dolazaka

Marijana Kalčić, direktorica županijske TZ, istakla je pritom kako je u prvih šest mjeseci ove godine Kvarneru zaključio s više od milijun dolazaka, gotovo jednako kao u istom razdoblju prošle godine, te oko 4,6 milijuna noćenja, odnosno tek oko jedan posto manje.

– Taj turistički promet prije svega nose naše vodeće destinacije – Mali Lošinj, Opatija, Crikvenica, Krk i Rab – dok Gorski kotar nastavlja bilježiti rast i potvrđuje da kvalitetna cjelogodišnja ponuda donosi rezultate.

Pritom treba reći kako su lipanjski rezultati dio ukupnih turističkih kretanja tijekom godine, kao i kako kretanja u lipnju snažno ovise o kalendaru školskih praznika i blagdana na našim emitivnim tržištima, osobito u Njemačkoj i Austriji.

Kada su blagdan Duhovi ranije, dio dolazaka se prebacuje u svibanj, pa lipanj može izgledati slabije iako ukupni polugodišnji rezultat ostaje stabilan.

Zato se u turističkoj analitici primarno promatraju prvih šest mjeseci i cijela godina, a ne izolirani mjeseci, ukazala je Kalčić.

Dakle, ovogodišnji raspored blagdana je dobar dio turističkog prometa prebacio na kraj svibnja pa je većina destinacija u tom razdoblju imala velike pluseve u turističkoj statistici, dok je lipanj ove godine u pravilu ostao u minusu prema lani.

Na lanjskim brojkama

Međutim, prva polovica godine je ukupno otprilike na lanjskim brojkama.

– Takvi pokazatelji potvrđuju stabilnost turističkog prometa, ali i jasno pokazuju koliko se turističko tržište danas brzo mijenja. To od nas zahtijeva brzu prilagodbu, zbog čega moderniziramo digitalnu komunikaciju i jačamo prisutnost na digitalnim kanalima.

Unaprjeđujemo suradnju s lokalnim turističkim zajednicama, kroz koncept Kvarner 365 razvijamo cjelogodišnju ponudu te podupiremo aktivnosti usmjerene na jačanje zračne povezanosti Kvarnera.

Pred nama je glavni dio turističke godine, u koji ulazimo s dobrim temeljem i titulom Europske regije gastronomije 2026., koja dodatno jača međunarodnu vidljivost Kvarnera i njegove gastronomske ponude, kazala je Kalčić.

Što se dogodilo u lipnju?

Što se tiče lipanjskih podataka, vidljivo je i da su gosti iz Njemačke dio predsezonskih praznika ipak odradili u svibnju, obzirom da je lipanj donio pad broja njemačkih noćenja od 30-ak posto, međutim, u svibnju je bilježen dvoznamenkasti porast s ovog tržišta.

Gledano od početka godine, njemačko tržište je i dalje vodeće u ukupnom prometu i ostvarenih oko milijun noćenja, međutim s padom od nekih 7 posto u odnosu na lani.

Prošlog je mjeseca u padu od 7 posto bilo i austrijsko tržište, kao i tržišta Slovačke i Srbije, dok su “povukli” gosti iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Češke i Italije.

Svakako valja istaknuti kako su u prvih pola godine na drugom mjestu, odmah iza njemačkih noćenja po ukupnom fizičkom turističkom prometu domaća noćenja.

Domaće je tržište tako na Kvarneru u predsezoni drugo najjače tržište što je prije samo nekoliko godina ustvari bilo praktički znanstvena fantastika.

U prvih pola godine Slovenija je bila treće najjače emitivno tržište, a slijede Austrija, Mađarska, Italija, Češka, Poljska, Slovačka i Srbija.

Najveći dio kolača Krku

Prošli je mjesec otprilike isti broj noćenja kao i lani donio hotelima i obiteljskom smještaju, dok su kampovi bili desetak posto u minusu.

U prvih pola godine, međutim, svi segmenti smještaja su u plusu. Hoteli su u šest mjeseci ostvarili oko 1,4 milijuna noćenja ili 8 posto više, obiteljski smještaj oko 1,7 milijuna noćenja ili čak 14 posto više, dok su kampovi u istom razdoblju “upisali” oko milijun noćenja ili 11 posto više.

Zanimljivo je kako je ustvari pad bio u odmaralištima i sličnim objektima, a najveći u nekomercijalnom smještaju u kojem je registrirano nešto manje od pola milijuna noćenja, dakle, polovica onoga što se, primjerice ostvarilo u kampingu, a što je 13 posto manje nego lani.

Gledano po subregijama, prva polovica turističke 2026. u pravilu je svim subregijama donijela ili jedan posto više ili jedan do dva posto manje noćenja nego lani, s time da je Opatijska rivijera u minusu 4 posto, a Gorski kotar u plusu za 6 posto u odnosu na lani.

Najveći dio kolača kao i uvijek otpada na otok Krk – oko milijun i pol noćenja, s oko 800.000 noćenja slijede Cresko-lošinjski otoci, potom Opatijska rivijera na kojoj je ostvareno nešto više od 700.000 noćenja, Crikveničko-vinodolska rivijera s oko 670.000 noćenja, otok Rab s oko 450.000 noćenja, Riječki prsten s oko 350.000 noćenja te Gorski kotar s oko 55.000 noćenja.