Europski parlament danas je usvojio privremene mjere koje će pomoći poljoprivrednicima u očuvanju proizvodnje, ublažavanju rasta troškova i osiguravanju stabilne opskrbe hranom za građane Europske unije, priopćio je ured hrvatskog eurozastupnika Marka Vešligaja (SDP/S&D) u utorak.

Novi rast cijena energije i gnojiva, potaknut krizom na Bliskom istoku, dodatno je opteretio europske poljoprivrednike. Nakon povećanja cijena dušičnih gnojiva od čak 62 % u razdoblju od 2020. do 2025., one su između prosinca 2025. i travnja 2026. porasle za još 40 %.

”Gnojivo je jedan od najvećih troškova većini poljoprivrednika. Primjerice cijene kruha i tjestenine za potrošače uvelike ovise o cijenama gnojiva koji je jedan od ključnih inputa u poljoprivredi.

Rast cijene gnojiva pogodio je posebno naša mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvođače trajnih nasada poput maslinara i vinogradara.

O važnosti mjera govorili smo od početka ove krize i drago mi je da nas je Komisija poslušala te otvorila mogućnost direktne potpore.

Svjesni hitnosti, prijedlog smo razmotrili po hitnom postupku kako bi države članice što prije mogle provesti mjere potpore.

Pozivam zato Ministarstvo poljoprivrede da bude brzo u donošenju mjera, brže od onog kako smo naviknuli od njih, te da što prije omogući pomoć poljoprivrednicima kako ne bi došlo do smanjenja ili prekida u proizvodnji.” naglasio je zastupnik Marko Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu EP-a.

Predložene ciljane izmjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) trebale bi poljoprivrednicima pružiti hitnu financijsku pomoć zbog naglog rasta cijena gnojiva.

Paket uključuje uvođenje novog programa likvidnosne potpore u okviru ruralnog razvoja za krizne situacije, mogućnost ranije isplate izravnih potpora poljoprivrednicima te veću fleksibilnost državama članicama u raspodjeli sredstava za izravna plaćanja tijekom 2027. godine.

Predviđeno je i sufinanciranje do 50 % dodatnih troškova nastalih zbog rasta cijena gnojiva od 1. ožujka 2026., odnosno do 80 % za poljoprivrednike koji se obvežu na smanjenje njihove uporabe.

Privremena izvanredna potpora isplaćivat će se po hektaru, na temelju prosječne godišnje potrošnje ili stvarno nastalih troškova, uz uvažavanje posebnosti pojedinih sektora i proizvodnih sustava.

Europska komisija naknadno će donijeti delegirani akt kojim će odrediti najveći iznos izravnih plaćanja, dok će države članice za provedbu ove nove mjere morati izmijeniti svoje strateške planove ZPP-a, stoji u priopćenju.