Pravosudna policija i sama radi s manjkom ljudi te se oslanja na ispomoći službenika iz drugih kaznenih tijela i prekovremeni rad, pa sustav dio opterećenja prebacuje na službu koja također nema dovoljno ljudi, upozorili su iz sindikata u priopćenju koje je postpisala predsjednica SDLSN-a Iva Šušković.


“Ako medicinska sestra ode, njezin posao ne nestaje. Netko mora osigurati terapiju, pratiti zdravstvene potrebe i reagirati kada nastane problem”, naglasili su iz SDLSN-a te istaknuli da je tu riječ o dostupnosti zdravstvene zaštite, ali i sigurnosti cijele ustanove.




Za razliku od osoba na slobodi, zatvorenici ne mogu potražiti drugog liječnika zbog čega je odgovornost države veća, upozorili su.


“Zdravstvena zaštita osobe lišene slobode ne smije ovisiti o tome koliko će još postojeći zaposlenici moći izdržati povećano opterećenje niti o tome koliko se dodatnih poslova može prebaciti na pravosudnu policiju”, dodali su.


Sindikat je još 2. listopada zatražio postupanje Ministarstva zdravstva zbog stanja zdravstvene službe u tom zatvoru, a sada upozorava na nove odlaske. Na nedostatak zdravstvenog kadra u zatvorskom sustavu upozorava i pučka pravobraniteljica.


“Kadrovska politika ne može se mjeriti brojem objavljenih natječaja”, poručili su iz sindikata te istaknuli da treba gledati koliko je ljudi primljeno, koliko ih je otišlo i koliko ih ostaje nakon šest mjeseci ili godinu..


Iz SDLSN-a su stoga zatražili službene podatke o odlascima zdravstvenih radnika iz zatvorskog sustava, rezultatima natječaja i zadržavanju novozaposlenih te odgovore na pitanja kako će se nakon posljednjih odlazaka organizirati zdravstvena služba u Zatvoru u Zagrebu i tko preuzima odgovornost ako se manjak ljudi nastavi povećavati.