Poznato je da je tjelovježba dobra za fizičko zdravlje, no sve veći broj istraživanja pokazuje da može poboljšati i zdravlje mozga. Jedan od primjera za to je nedavna studija objavljena u časopisu Nature Neuroscience, koja je otkrila da čak i jednostavni pokreti tijela — poput stezanja trbušnih mišića — mogu pokrenuti proces koji pomaže u izbacivanju otpada iz mozga.

Foto: iStock

Kako tjelovježba „čisti” mozak?

Ova studija je otkrila da kada pomičemo tijelo, čak i suptilno, trbušni mišići stvaraju promjene tlaka koje lagano pomiču mozak unutar lubanje. To je važno jer se čini da kretanje pomaže u cirkulaciji cerebrospinalne tekućine (likvora), tekućine koja okružuje mozak i kralježničnu moždinu. Istraživači vjeruju da ovaj učinak na spinalnu tekućinu može pomoći mozgu da očisti otpadne tvari koje bi inače mogle pridonijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti.

Iako je ovo istraživanje zasad provedeno samo na miševima, pa se nalazi još ne mogu izravno primijeniti na ljude, bazična znanstvena istraživanja poput ovog grade temelj za razumijevanje ljudske biologije. Znanstveni dokazi o prednostima tjelovježbe kod ljudi već su golemi. Od svih stvari koje se mogu učiniti za podršku zdravom mozgu, redovita fizička aktivnost iza sebe ima neke od najsnažnijih dokaza.

Što točno znači „očistiti” mozak?

Pojam „ispiranja” ili „čišćenja” mozga odnosi se na biološki proces u kojem tekućina utječe u moždano tkivo, prolazi kroz njega i istječe van kako bi isprala metaboličke otpadne tvari.

To se postiže pomoću dvije primarne tekućine: cerebrospinalne tekućine (likvora) i intersticijske tekućine. Ove tekućine pomažu u uklanjanju metaboličkog otpada, upalnih spojeva, viška proteina i staničnih ostataka. Jednostavan način da se to zamisli jest ispiranje spužve: kada se mozak lagano pomiče, tekućina se kreće kroz moždano tkivo i pomaže u ispiranju neželjenih otpadnih tvari.

Foto: iStock

Na koje još načine tjelovježba poboljšava zdravlje mozga?

Osim „čišćenja” mozga, kretanje tijela pridonosi zdravlju mozga na još nekoliko načina:

Uravnoteženje neurotransmitera i raspoloženja

Tjelovježba povećava proizvodnju serotonina, dopamina i norepinefrina, koji igraju temeljnu ulogu u izoštravanju pažnje i regulaciji raspoloženja. Istovremeno smanjuje stres reguliranjem oslobađanja hormona kortizola.

Poboljšanje kognicije

Različite vrste tjelovježbe mogu koristiti različitim aspektima kognicije. Na primjer, aerobna tjelovježba može biti posebno korisna za pamćenje, dok prakse uma i tijela poput tai chija pokazuju potencijal za izgradnju izvršnih funkcija — stvari poput mentalne fleksibilnosti i radnog pamćenja.

Poticanje rasta stanica

Tjelovježba stimulira oslobađanje moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), proteina ključnog za preživljavanje, rast i umnožavanje novih neurona — osobito u hipokampusu, mozgovnom centru za pamćenje. BDNF također podržava funkciju moždanih neurona i njihovih veza, što je posebno važno za sposobnost učenja i pamćenja informacija.

Smanjenje stresa

Kronični stres i depresija mogu negativno utjecati na trenutno kognitivno funkcioniranje te povećati rizik od kognitivnog pada i demencije u budućnosti.

Poboljšanje opskrbe krvnih žila

Kardiovaskularna aktivnost potiče oslobađanje vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF), stvarajući nove kapilarne mreže. To izravno povećava protok krvi, opskrbljujući mozak s više kisika i glukoze potrebnih za optimalno učenje i kognitivnu fleksibilnost.