BAŠKA – Upravo su loše vrijeme i kiša koja je u petak neumorno padala nad Baškom najbolje pokazali zašto Crna ovca već dvadeset godina nije samo manifestacija, nego emocija kojoj se ljudi iznova vraćaju. Još je jednom dokazala da u njezinu tvrdoglavu otočnom karakteru nije upisano odustajanje. Organizatori su brzo reagirali, podigli dva velika šatora i osigurali kabanice za posjetitelje, pa su svi programi planirani na otvorenom održani prema rasporedu, samo u natkrivenom prostoru.

Malo pokisla

Jubilarno 20. izdanje festivala ponovno je ponudilo bogat i raznovrstan program – od koncerata i sportskih događanja do kulture, radionica i predavanja, ali srce Crne ovce ostalo je isto: sloboda da budeš svoj. Upravo zato ovaj festival nikada nije bio samo priča o hrani ili glazbi, nego o ljudima koji vole drugačije, iskreno i neopterećeno. U Baški se proteklih dana nije tražilo savršenstvo vremena, nego savršenstvo trenutka – čaša vina u ruci, dobra glazba, miris janjetine i osjećaj da si barem na jedan vikend dio nečega posebnog i autentičnog.

Program festivala otvoren je izložbom u Galeriji Zvonimir – Boris Lešić, Ivana Topić, Sanja Dorčić i Sanjin Ilić / Foto CONEX

Dosadnoj kiši u petak unatoč, Crna ovca se nije predala i odustala, ali je ipak malo pokisla, nije po Paladi i ostalim ulicama bilo onog uobičajenog šušura. Ipak, veselja i zabave nije nedostajalo, tko je došao dobro se zabavio.

– Iako na ulicama u petak nije bilo toliko ljudi zbog kiše, hotelski i privatni smještaji su skroz puni tako da je Crna ovca opet vrlo uspješna. Subota je kao drugi dan festivala uvijek programskim sadržajem najbogatija, a bolje vrijeme je jasnije pokazalo koliko je Baška puna. Unatoč kiši, u petak smo okrenuli 30 janjaca, a u subotu još 100, a te brojke uvijek jasno pokazuju je li bilo uspješno, ili ne, a svakako jest, rekao je Boris Lešić, idejni začetnik festivala.

Foto R. PAŠKVAN

Veliku pažnju posjetitelja, naravno, ponovno je privukla gastronomska ponuda temeljena na bašćanskoj janjetini, zaštitnom znaku manifestacije. Uz tradicionalnu janjetinu s ražnja i žgvacet, posjetitelji su mogli kušati i suvremene interpretacije poput burgera, wrapova i drugih kreativnih jela od janjetine.

Jela su se nudila u šatoru na Maloj rivi, ali i u brojnim ugostiteljskim objektima. U šatoru je cijena porcija janjetine s krumpirom bila 25 eura, gulaš 12, dok za kilo pečene treba izdvojiti 70 eura. Na nekim drugim mjestima moglo se proći nešto jeftinije, ali i skuplje.

Pa kako to uvijek i biva, ugostiteljima su takve cijene realne i rubno isplative, dok su nemalom broju gostiju bile visoke, ali opet se jelo na sve strane. Mi smo mišljenja da je cijena gulaša, koji je bio ukusan, vrlo pristupačna, tako da je svatko mogao dobiti pošten obrok, a da ne bankrotira. Pečena janjetina je bila slasna, a broj okrenutih janjaca jasno daje do znanja da gosti nisu štedjeli. Crna ovca je jednom u godini i svi žele uživati maksimalno.

Foto R. PAŠKVAN

– Ljudi se vesele, jedu i piju, dobre su volje, tako da nisam primijetio da je nekom skupo. Bilo nas je malo strah prve večeri jer je vrijeme stvarno bilo loše, ali imali smo dobar promet za petak. Tako da mogu reći da je super, koliko je kiša padala očekivali smo dosta lošije. Šator je jučer bio dobro popunjen, a  kada razvali Let 3 ima da svi sa šatorom završimo u moru, rekao je jučer vidno zadovoljni Davor Crnogaj, voditelj ugostiteljskog objekta u velikom šatoru.

Aduti festivala

A upravo je glazba drugi adut festivala. Prvi dan održani su koncerti jazz sastava Šimun Matišić Quintet u malom šatoru na Paladi te indie-pop benda BluVinil i grupe Mayales u velikom šatoru na Maloj rivi gdje su nakon koncerata publiku zabavljali DJ-evi koji su se vježbali na radionici koja je također bila jedan od programa festivala.

Mayales u gostima / Foto R. PAŠKVAN

– Dolazimo na Crnu ovcu već ni sama ne znam koliko godina, uvijek je bilo super. Imam godina pa su sada i djeca tu s nama. Danas sam ja slobodna, hvala mom dragom mužu na tome, sutra ćemo još pregovarati čija je večer. Uglavnom, kiša nije pokvarila ugođaj, ali cijene pića malo jesu, mada sam svjesna da su poskupljenja svuda oko nas. Tako je, kako je, zabavljati se mora! Nastup Mayalesa me oduševio! Ma Crna ovca je zakon, dolazim i dogodine, rekla je u petak Sanja Veršić iz Rijeke.

Što bi Crna ovca bila bez dobrog glazbenog programa / Foto R. PAŠKVAN

Biti Crna ovca znači biti svoj, biti drugačiji od drugih i ponosan na to. Sukladno tome, kao i svake godine dosad, program festivala otvoren je jednom alternativnom umjetničkom izložbom u Galeriji Zvonimir. Ovaj put tema je bilo upravo ovca, koja je oduvijek bila hraniteljica otočana i neizostavni dio njihova življenja. Izložbu COBANiJA potpisuje udruga Društvo Sinjali, autorica koncepta je Sanja Dorčić, a fotografija Sanjin Ilić, Berislav Horvatić i Denis Lešić koji zajedno donose intiman pogled na suživot čovjeka i prirode.

Toni Juranić, Majda Šale i Daniel Strčić / Foto Ana KRIŽANEC

– Svake godine slavimo umjetnike koji su Crne ovce i koji su u svom izričaju alternativni i apstraktni, a ovaj put smo se povodom 20. obljetnice odlučili slaviti ovcu i njen suživot s otočnim čovjekom. Od tuda i naziv COBANiJA, jer se u Baški priča cakavica. Postav je etnografska zbirka fotografija triju autora koji su složili ovu izložbu koja prikazujući ovce, mrgare i ostale aspekte ovčarstva. Osim fotografija imamo izloženo i mnogo artefakata poput alata, pribora, odjeće i obuće koje je vrlo zanimljivo za vidjeti, pojasnila je Sanja Dorčić. Izložba će biti otvorena još mjesec dana.

Program za »janjad«

Crna ovca, kao i gotovo svako biće, brižno brine o svojim najmlađima pa je tako bilo puno programa namijenjenih crnoj janjadi. Radionice za djecu održavale su se u malom šatoru, a bilo ih je nekoliko. Mi smo posjetili KRASnu čitaonicu i radionicu za djecu, program koji organizira Koordinacijska radna skupina za zaštitu životinja Primorsko-goranske županije (KRAS), uz podršku Županije.

Foto CONEX

– Djeci je pročitana slikovnica »Pobješnjeli Flegi« koja za cilj ima osvješćivanje o važnosti o cijepljenju životinja i njihovoj zaštiti. Flegi je bio cijepljen protiv bjesnoće stoga se i oporavio. Bitno je da manifestacije poput Crne ovce imaju ovakve programe kroz koje se djeca educiraju i izražavaju. S obzirom na kišu, jako smo zadovoljni posjetom, rekla je Veronica Kuzma iz KRAS-a i PGŽ-a.

Nakon čitanja slikovnice, djeca su od papira i kartona pravila male kućice za životinje te ih veselo bojala.

Foto R. PAŠKVAN

– Radim kuću za crnu ovcu, jer svaka životinja treba imati kuću. Ja volim crtati i sklapati pa tako i doma slažem savijanjem papira avione i kamione, tako da mi i ovo ide. Crna ovca je meni super festival, rekao je mali Bruno Bledšnajder iz Zagreba koji je na radionicu došao sa svojim ocem.

Radost življenja

A da se zdrav duh nalazi u zdravom tijelu, Crnoj ovci se ne treba previše objašnjavati, stoga je dio programa i sportski, a njen najjači i neizostavni dio je Bašćanska regata – Memorijal Jure Vukasovića u organizaciji lokalnog Jedriličarskog kluba Vihor.

– Crna ovca je manifestacija koja je poprimila maha i neka je tako, a od samih početaka je vezana uz jedrenje pa i manifestacija i regata rastu iz godine u godinu. Po broju sudionika ovogodišnja je možda i rekordna, imamo oko 50 optimista i petnaestak lasera. Iz bližeg okruženja su došli svi, kao i iz Istre pa čak neki i iz Zagreba. Ovo je pravi sportski događaj, a ne revijalni, tako da svi daju sve od sebe i sportski žele pobijediti, odnosno biti što bolji. Imamo i mi svoje adute, uz prednost domaćeg terena, naravno, zaključio je Igor Barbalić, trener u Vihoru.

Slasna janjetina, glazba, umjetnost, znanost, edukacija, ali prije svega opuštena radost življenja – sve je to i ove godine bila Crna ovca, koja je malo pokisla, ali baš time opet dokazala da je neukrotivo ponosna i snažna.

Foto R. PAŠKVAN

Foto R. PAŠKVAN