MALINSKA – U Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak je održana tiskovna konferencija o provedenim aktivnostima u sklopu projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području (Interreg SI–HR) čiji je cilj očuvanje i zaštita šumskih i poljoprivrednih ekosustava unutar i uz mrežu Natura 2000 (područja Dobreća, otoka Krka i Krasa) kroz definiranje mjera, razvoj praksi, strateških dokumenata te participativni pristup.

Projekt provode Grad Opatija kao vodeći partner, Dubašnica posredstvom DUBoaka, interpretacijskog centra maritimne baštine, i Hrvatski šumarski institut s hrvatske strane te Gozdarski inštitut Slovenije, Univerza na Primorskem i institut Nativa sa slovenske strane. Ukupna vrijednost projekta, koji se nalazi u posljednjim mjesecima svojeg trajanja, iznosi 1.474.765,94 eura, pri čemu Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) sufinancira 80 posto ukupne vrijednosti projekta.

Pitomi kesten

Za potrebe Grada Opatije, odnosno njenog dijela projekta, obavljene su analize i planovi integralne zaštite šuma pitomog kestena na Dobreću, što uključuje provedeno pilot djelovanje (razvijeno rješenje temeljeno na prirodi) te razvoj planske dokumentacije.

– Čak 80 posto područja grada Opatije je šumski ekosustav, od čega su šume maruna manji dio, a njegov plod je jako vezan uz lokalni kulturni identitet: gastronomiju, recepture, manifestacije i slično. Na području Dobreća je nakon obavljenih analiza razvijeno prirodno rješenje za poboljšanje šumskog ekosustava, kroz kombinaciju mehaničkih i bioloških mjera. Unutar mehaničkih mjera obavljene su košnje, obrezivanje i sječu suhih stabala, a biološke mjere su bile tretiranje raka kestenove kore i puštanje u ekosustav bube Torymus sinensis, prirodnog parazitskog neprijatelja ose šiškarice koja je pak na kestenu invazivni hortikulturni nametnik – rekla je Natali Iskra, viša stručna suradnica za fondove EU-a i nacionalne fondove Grada Opatije te dodala da je poanta svega da ekosustavi budu zdraviji i u boljem stanju.

Na početku projekta, koji traje od 1. ožujka 2024. do 31. kolovoza 2026. godine, razvila se zajednička metodologija koju su svi partneri slijedili u izvedbi projekta. U analizama je sudjelovao veliki broj stručnjaka koji su proučili staništa biljaka i životinja, njihovo zdravlje i otpornost, tradicijska znanje i prakse u očuvanju istih te koliko šume utječu na zdravlje ljudi. Analize su pokazale da su staništa vrlo bogata bioraznolikošću te da ih treba zaštititi i očuvati. Suradnjom svih partnera izrađena je prvi put i zajednička prekogranična strategija vrednovanja usluga ekosustava na području Hrvatske i Slovenije, kao dokument koji do sada niti jedna strana nije imala. Također, napravljeni su i prateći akcijski planovi. Unutar projekta održana su i razna predavanja i radionice za razne ciljane skupine; od djece do javnih službenika koji brinu o javnim površinama, kako bi se osvijestilo što više skupina osvijestilo o važnosti očuvanja lokalnih ekosustava.

Hrast medunac

Na području Dubašnice analizirana su i obnovljena staništa hrasta medunca, odnosno kako se ovdje zovu – drmun, a o jednoj takvoj akciji Novi list je već napravio reportažu.

​- Obrezivanje drmuna je tradicijska vještina koja se u Dubašnici provodi stoljećima, a kod nas se ona zove trinkanje. Mi smo na nekoliko lokacija ljudskim snagama uz pomoć mehanizacije počistili brojne drmune i lokve, koji su prije svega ostali zapušteni zbog napuštanja stočarstva, odnosno više nema stoke koja bi ih ispašom čistila. Bitno je da smo nakon čišćenja tih lokacija kroz njih proveli i velik broj ljudi iz ovog kraja te ih osvijestili o važnosti očuvanja takvih staništa – rekla je Petra Mlacović iz KD Dubašnica.

Nakon konferencije sudionici su prošli audiointerpretacijsku šetnju kroz drmune Dubašnice koja spaja umjetnost, znanost i lokalno znanje. Pritom je multimedijski umjetnik Andro Manzoni (Folding House Productions) predstavio zvučnu instalaciju temeljenu na istraživanju hrasta medunca, karakteristične vrste ovog prostora.

Kroz proces mjerenja i prikupljanja podataka o stablima nastala je ova posebna auditivna interpretacija šume, koja je predstavljena upravo ondje gdje je i nastala, u samom drmunu – krčkom fenomenu tradicijskog gospodarenja šumom. Instalacija se temelji na sonifikaciji stabla, odnosno pretvaranja njihovih »tihih« podataka u zvuk, čime se dodatno ističe njihova skrivena vrijednost. Drmun se pritom promatra i doživljava kao ono što uistinu jest: kulturni krajolik i svjedok duboke povezanosti lokalne zajednice i okoliša.