Rad u turističkim zajednicama podrazumijeva širok spektar odgovornosti i stalnu prilagodbu različitim situacijama – od administrativnih i organizacijskih poslova do komunikacije s gostima i praćenja zakonskih okvira. Riječ je o dinamičnom i zahtjevnom poslu koji traži snalažljivost, smirenost i spremnost na brze reakcije, osobito u izazovnim i nepredvidivim okolnostima koje turizam nerijetko donosi.

Upravo takvo iskustvo sažela je na početku razgovora Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka. No, ta titula tek površno opisuje ovu iznimnu turističku djelatnicu koja otočni turizam poznaje u dušu. I ne čudi – jer ga je desetljećima predano gradila i unaprjeđivala. U gotovo četrdeset godina rada, Majda Šale jedna je od rijetkih – ako ne i jedina u Hrvatskoj – koja je dio sustava turističkih zajednica od samih njegovih početaka.

– Mi koji radimo u turističkim zajednicama često nosimo više uloga odjednom – ponekad smo ‘odvjetnici’, ponekad ‘komunalni redari’, administratori, autori newslettera i članaka, pratimo zakonske propise, bavimo se marketingom i organizacijom događanja. Ukratko, moramo biti multifunkcionalni – pravi ‘deset u jedan’, ha, ha… Ovaj posao iznimno je dinamičan i zanimljiv jer nikada nije isti. Već 34 godine, iz sezone u sezonu, ponavljam isto: ‘Ova će sezona biti izazovna.’ I doista – nikada se nije dogodilo da nije bila takva. Prošli smo Domovinski rat, pandemiju i brojne druge krize. Bilo je i iznenadnih situacija – od zračnih incidenata do najezde meduza – koje su od nas tražile brze reakcije i dodatne napore. Zato u ovom poslu ne smiješ gubiti živce. Moraš ostati smiren, nasmijan i ustrajan. Ne dopustiti da te poteškoće obeshrabre, već ići dalje, korak po korak. A onda, kada vidiš da je nešto dobro napravljeno, da je sezona uspješna, da gosti odlaze zadovoljni i govore kako im se Krk sviđa te da se žele vratiti – zar to nije najljepša nagrada? Kada se danas osvrnem na sve te godine rada u krčkom turizmu, mogu iskreno reći da sam ovaj posao radila s puno ljubavi. I premda smo danas sve više opterećeni administracijom pa imamo manje vremena za neposredan rad s gostima, turističke zajednice su kroz sve ove godine itekako opravdale svoje postojanje, kazala je Šale, a povod razgovora s doajenkom bodulskog turizma ovog puta bio je vrlo znakovit. Nakon više od četrdeset godina rada, od čega gotovo cijeli profesionalni vijek na rukovodećim pozicijama, Šale odlazi u zasluženu mirovinu ostavljajući iza sebe značajan trag u razvoju turizma otoka Krka.

Promocije lokalne baštine

Svoju karijeru započela je, naime, 1986. godine u hotelima u Baški, gdje je do 1992. radila kao šefica recepcije. Već tada je, kaže, pokazala snažan interes za organizaciju turističkog poslovanja i razvoj destinacije, što će kasnije obilježiti njezin profesionalni put.

Od 1992. godine započinje njezina dugogodišnja karijera u sustavu turističkih zajednica. Pune dvadeset i dvije godine obnašala je dužnost direktorice Turističke zajednice Baške (1992. – 2014.), a potom je od 2014. do 2026. godine vodila Turističku zajednicu otoka Krka. Tijekom tog razdoblja aktivno je sudjelovala u razvoju turističke ponude, promociji destinacije te jačanju identiteta otoka Krka kao kvalitetne i prepoznatljive turističke destinacije.

Osim kroz operativni rad u turizmu, značajan doprinos dala je i kroz projekte očuvanja i promocije lokalne baštine. Kao jedna od autora napisala je knjigu »100 godina turizma u Baški« u povodu obilježavanja stoljeća turizma u Baški, a potaknula je i izdavanje gastronomskih publikacija koje promoviraju otočnu tradiciju – u Baški knjigu starih recepata »Baš pijat«, izdanu 2014. te u Krku knjigu »50 delicija otoka Krka«, izdanu 2019. godine.

Četiri desetljeća rada Majde Šale obilježila su profesionalnost, vizija razvoja destinacije i trajna posvećenost turizmu otoka Krka, čime je ostavila prepoznatljiv i trajan trag u turističkom razvoju ovog područja.

Jeste li oduvijek znali da će vam turizam biti životni put? Naime, i svoj akademski rad posvetili ste upravo turizmu magistrirajući na temu vezanu uz sustav turističkih zajednica čime ste teorijsko znanje povezali s dugogodišnjom praksom u upravljanju destinacijama.

– Kao dijete sam živjela u Rijeci, a Bašćanka sam po mami. Tako da mogu reći da i nisam, nego su se stvari jednostavno posložile kako treba. Činjenica je da sam u početku srednjoškolskog obrazovanja išla u klasičnu gimnaziju, a kasnije sam planirala studirati jezike. Međutim, kako se tada primalo samo 20 studenata jezika, ipak sam odlučila studirati turizam na današnjem Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Što je bilo fantastično, te sam 1984. diplomirala. Potom sam počela raditi, međutim, nakon gotovo dva desetljeća rada u Turističkoj zajednici općine Baška, uvidjela sam da želim napraviti korak više te sam na istom fakultetu upisala magisterij. S time da u početku to nitko od meni bliskih ljudi nije ni znao. Kod profesorice dr. sc. Milene Peršić sam, dakle, magistrirala na temu Računovodstvene informacije za menadžment turističke zajednice destinacije. Sjećam se da sam u toj grupi studenata na magisteriju bila jedna od najstarijih, međutim, to mi je bilo jedno predivno iskustvo. Kao prvo, željela sam učiti, znala sam da ne smijem biti loša jer predstavljam Bašku gdje sam radila kao direktorica TZ-a, a osim toga, tu sam upoznala divne mlade ljude s kojima sam kasnije, a i danas surađujem. Tako sam 2004. i magistrirala, točno 20 godina nakon diplome. Ta mi je godina posebno ostala u lijepom sjećanju jer sam te godine na Danima hrvatskog turizma bila proglašena najboljom djelatnicom u sustavu turističkih zajednica, a Darijo Vasilić najboljim gradonačelnikom. I to sve u godini kada je Baška slavila 100. obljetnicu turizma.

Krenula – od nule

Karijeru ste počeli u Baški kada još današnji sustav turističkih zajednica kao takav ustvari nije ni postojao. Kako pamtite svoje prve korake u hotelima u Baški?

– U Baški sam stasala. To je malo mjesto s jakom tradicijom turizma gdje se turizam živi generacijski. Svoje prve korake u turizmu pamtim s velikim poštovanjem i zahvalnošću. Počela sam, naime, najprije raditi u hotelima u Baški 1986. gdje sam šest godina radila kao šefica recepcije i to je bilo razdoblje u kojem sam imala priliku izravno upoznati goste, njihove potrebe i očekivanja. Recepcija je zapravo srce svakog hotela i tu sam naučila koliko su gostoprimstvo, organizacija i komunikacija važni u turizmu. Upravo su me taj neposredan kontakt s ljudima i dinamičnost posla dodatno motivirali da svoj životni put nastavim graditi u turizmu.

Početkom tih 90-ih godina, s osnutkom samostalne Republike Hrvatske, krenulo se graditi ono što danas znamo kao sustav TZ-a. Kako su izgledali ti počeci?

– Već 1992. sam dobila poziv da vodim novu Turističku zajednicu mjesta Baška. Do tada su postojala turistička društva, dok su TZ-i bili nešto sasvim novo i sjećam se da je na snagu stupio novi zakon koji je regulirao njihovo osnivanje i rad tako da sam krenula – od nule. Uglavnom, te 1992. godine sam uspjela registrirati Turističku zajednicu mjesta Baška koja je bila prva registrirana turistička zajednica u Hrvatskoj. To znam po rednom broju koju je TZ mjesta Baška imao u upisniku. Naime, nosio je redni broj jedan. Potom su se već 1994. formirale općine tako da se i TZ morao preustrojiti u Turističku zajednicu općine Baška. Bilo je to vrijeme učenja, razvoja, nekakve nedostatke sustava smo rješavali u hodu. U to vrijeme razvoja sustava sam dosta surađivala s tadašnjim direktorom HTZ-a, a ranijih godina i ministrom turizma Nikom Bulićem, koji me znao pitati za savjet pa sam tako aktivno sudjelovala u kreiranju uvođenja paušala za obiteljski smještaj.

Kada ste preuzeli otočni TZ?

– Nakon perioda u Baški, 2014. sam otišla na sadašnje radno mjesto u otočnu turističku zajednicu. TZ otoka Krka postoji, naime, od 1996. U tim počecima je s obzirom na tadašnji zakonski okvir i formiranje samostalnih općinskih i gradskih TZ-a, otočni TZ nekako ostao »visjeti u zraku«. Dakle, zakonski nije bilo mogućnosti da istovremeno postoje i lokalni i otočni TZ. Međutim, zahvaljujući razboritosti tadašnjih lokalnih čelnika, uspjeli su se izboriti za mogućnost da TZ otoka Krka opstane što je velika stvar, kao i činjenica da je koordinacija načelnika i gradonačelnika otoka potvrdila njen značaj kroz njeno sufinanciranje.

Izazovi i lijepi trenuci

Kako su podijeljeni zadaci s obzirom na lokalnu razinu i cjelokupan otok? A i činjenicu da uz Vas, otočni TZ ima još samo jednu djelatnicu?

– Lokalni TZ-i svaki za sebe rade svoje projekte i programe, a mi smo više orijentirani na zajedničke projekte i aktivnosti kao i zajedničku promociju prema tržištima. Ujedno radimo zajedničke promotivne materijale, promociju oglašavanja u suradnji sa HTZ-om i TZ-om Kvarnera kao i samostalno, zajedničke projekte od značaja za otok Krk sufinancirane iz Fonda za udružene turističke zajednice, a sada i Plan upravljanja i izračun prihvatnog kpaciteta za cijeli otok. Inače, kada sam počela raditi kao direktorica TZ-a otoka Krka, inicirala sam, a Turističko vijeće je prihvatilo, da se izradi prva zajednička strategija razvoja turizma na razini otoka koju se izrađivalo za razdoblje od 2016. do 2020. godine i prilikom čije izrade je TZ otoka Krka bio koordinator. Zajednički Plan upravljanja je nastavak toga, a otok Krk je jedinstven slučaj po tome da se ovakav planski dokument radi na razini otoka, odnosno sedam jedinica lokalne samouprave. Što je poprilično zahtjevno, ali vjerujem da ćemo Plan uspješno do kraja realizirati. Dakle, kroz sve ove godine moga rada u TZ-u otoka Krka pripremili smo otočne promotivne materijale, kartu biciklističkih i pješačkih staza, outdoor katalog, turističku kartu otoka Krka, katalog otoka Krka, katalog kampova, info brošuru otoka Krka. Sjećam se da mi je, brzo nakon što sam tek došla raditi u otočni TZ, na sajmu jedan gost rekao – ali ja ne želim kući nositi sedam karata biciklističkih staza, imate li jednu zajedničku kartu?! Tako da su se lokalne turističke zajednice u tom smislu uskladile, mi smo sve objedinili i sada imamo preko 500 kilometara uređenih bike i pješačkih staza na otoku te zajedničke promotivne materijale. Ove godine smo napravili i lijep zajednički katalog outdoor ponude. Uredili smo i otočni web, kao i web stranicu outdoora, aplikaciju za kulturne znamenitosti, virtualne stranice destinacije i drugo.

Pune 22 godine vodili ste Turističku zajednicu Baške, a zatim i Turističku zajednicu otoka Krka. Koji su Vam trenuci ili projekti iz tog razdoblja ostali u posebnom sjećanju i što smatrate svojim najvećim doprinosom razvoju turizma u Baški, a što na otoku Krku?

– Svako razdoblje imalo je svoje izazove i lijepe trenutke. U Baški smo radili na jačanju prepoznatljivosti destinacije, razvoju manifestacija i promociji Baške kao jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija na otoku Krku. U otočnom TZ-u nastavili smo raditi na unapređenju turističke ponude otoka, povezivanju kulture, gastronomije i događanja te stvaranju kvalitetnog turističkog doživljaja za goste. Posebno su mi dragi projekti koji su uključivali lokalnu zajednicu jer smatram da je upravo to temelj uspješnog turizma.

Što se tiče mog doprinosa turizmu, mislim da je najveći doprinos kontinuirani rad na razvoju i promociji destinacije te povezivanju turizma s lokalnom zajednicom, tradicijom i identitetom prostora. U Baški koja ima stoljetnu turističku tradiciju uspjeli smo dodatno ojačati njezinu privlačnost i prepoznatljivost i kvalitetu turističke ponude te je Baška po svojim ostvarenjima najjača turistička općina u PGŽ-u, dok smo za otok Krk nastavili razvijati sadržaje i promociju koji obogaćuju boravak gostiju i doprinose kvaliteti destinacije, a kroz promociju otoka u cjelini smo širili značaj otoka kao jake turističke destinacije u svijetu. Danas je otok Krk najjača otočna subregija s više od milijun dolazaka godišnje i više od 7 milijuna noćenja u kategoriziranom i nekategoriziranom smještaju. Tu poziciju drži postojano i sigurno, a iza tih rezultata stoji predani rad i gospodarstva i svih lokalnih samouprava, kao i lokalnih turističkih zajednica.

Radili ste u turizmu još u vrijeme kada je turizam na otoku Krku izgledao znatno drukčije nego danas. Kako se, po Vašem iskustvu, turizam mijenjao od 80-ih godina do danas? I što je u konačnici – budućnost?

– Turizam se u proteklih četrdesetak godina uistinu značajno promijenio, i to u pozitivnom smislu. Nekada je naglasak bio prvenstveno na ljetnoj sezoni i klasičnom odmoru na moru, dok danas govorimo o cjelogodišnjem turizmu, tematskim proizvodima, gastronomiji, kulturi i autentičnim doživljajima. Promijenili su se i gosti – danas su informiraniji, zahtjevniji i traže kvalitetu, sadržaj i doživljaj destinacije. Upravo zato turističke destinacije moraju stalno ulagati u razvoj ponude, identiteta i održivosti.

Otočni turizam ide u dobrom smjeru

Koliko se promijenila ponuda, posebno ponuda smještaja?

– Puno se gradilo, posebno u dijelu obiteljskog smještaja i tu smo možda došli do nekih granica, međutim, treba reći kako novi Plan upravljanja otokom pokazuje da je otočni turizam još uvijek u granicama održivosti. Sve će dalje ovisiti o tome koliko ćemo se tih smjernica držati. Jako puno se napravilo i na jačanju pred i posezone te razvoja motiva dolazaka, od outdoor ponude do manifestacija, a što je velika zasluga svih TZ-a na otoku Krku. Međutim, dijelom nas u tome gospodarstvo nedovoljno prati. U vrijeme kada sam počela raditi u turizmu, hoteli su se otvarali u ožujku, bez obzira hoće li taj dio godine raditi s minusom. Danas se hotele u tom razdoblju otvara jedino ako su profitabilni u tom razdoblju pa ako u pred i posezoni radimo neku veliku manifestaciju, nekad dođemo u situaciju da velik broj ljudi ne možemo smjestiti u privatni smještaj jer je on disperziran. Svakako moram naglasiti i kako se jako puno napravilo po pitanju kvalitete smještaja tako da danas imamo vrlo kvalitetne hotele, privatni smještaj, primjerice, kuće za odmor, posebno u unutrašnjosti otoka. Taj dio zaleđa obalnih destinacija se također razvio kao rezultat ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a samim time smo se odmaknuli od koncentracije turističkog prometa samo uz obalni pojas što je jako dobro. Snažan iskorak u kvaliteti su napravili i krčki kampovi, a upravo razvojem vrlo lijepih kampova visoke kategorije je grad Krk po ukupnom turističkom prometu na mjestu najjače destinacije zamijenio Bašku. Danas neki krčki kampovi rade čitavu godinu, što je također velik napredak… Sve su to čimbenici koji su doveli do toga da danas otok Krk sa svojih 20-ak tisuća stanovnika, godišnje ima gotovo milijun gostiju. A pritom smo drugi na svijetu, a prvi u Hrvatskoj Zero Vaste Europe otok. Ujedno dobro i kontrolirano funkcioniramo i u vrijeme najvećeg turističkog opterećenja. To možemo zahvaliti lokalnim samoupravama i njihovom zajedničkom radu, promišljanju i koordinaciji, naravno i sredstvima EU fondova. Kada govorimo o otočnom turizmu, ne smijemo zaboraviti ni krčku tradiciju i baštinu koje smo, srećom, uspjeli očuvati. Posljednjih godina smo krenuli snažnije promovirati i gastronomiju. A sezona nam ipak ne traje cijelu godinu, iako se znatno produžila… Sve u svemu, rekla bih da otočni turizam ide u dobrom pravcu, što znači da i dalje moramo raditi na podizanju kvalitete, umjesto na masovnosti. I naravno, promišljeno raditi na prometnoj infrastrukturi koja očito postaje velik problem za cijeli otok.

Kao što smo svi svjedoci, vremena su, nažalost, sve izazovnija…

– Danas je posebno izazovno u turizmu, svijet se okrenuo bez povratka na staro te je potrebno veliko umijeće ostati i opstati u ovakvim vremenima kada se sve brzo mijenja. Jedan od najvećih izazova svakako je održivi razvoj turizma – pronaći ravnotežu između rasta turizma, očuvanja prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva. Kao što sam prije spomenula, također će biti važno nastaviti razvijati cjelogodišnji turizam i sadržaje koji gostima nude autentično iskustvo destinacije.

Koliko je, u današnje vrijeme, važno povezivati turizam s lokalnom kulturom, gastronomijom i identitetom destinacije?

– Iznimno važno. Gosti sve više traže autentičnost i žele upoznati način života destinacije koju posjećuju. Upravo lokalna kultura, gastronomija, običaji i tradicija daju posebnost i razlikuju jednu destinaciju od druge. Turizam koji poštuje i promiče lokalni identitet dugoročno je i kvalitetniji i održiviji.

Spomenuli ste očuvanju lokalne tradicije i gastronomije, na čemu ste i sami puno radili. Kako su nastale ideje za knjige »Baš pijat«, »50 delicija otoka Krka« i knjigu »100 godina turizma«?

– Ideja je proizašla iz želje da sačuvamo i predstavimo bogatu tradiciju našega kraja. Gastronomija je važan dio identiteta svake destinacije i smatrala sam da je važno zabilježiti tradicionalne recepte i kulinarsku baštinu. Tako su nastale knjige »Baš pijat« koja je izdana u povodu 105 godina turizma u Baški, te »50 delicija zlatnog otoka Krka« rađena u suradnji s krčkim ugostiteljima i dizajnerom Valterom Stojšićem, nastala je nešto kasnije. Knjiga »100 godina turizma« je, pak, nastala s ciljem da se dokumentira razvoj turizma kroz povijest i sačuva sjećanje na ljude i događaje koji su oblikovali naš turizam. Knjiga je izdana u povodu obilježavanja 100 godina turizma u Baški, 2004. godine, a kasnijih godina je izdano kraće izdanje u obliku kataloga. S ponosom mogu reći da se ova knjiga i danas dosta traži. Ove godine kada Kvarner nosi titulu Europske regije gastronomije, upravo je gastroponuda došla do punog izražaja, a naši otočni ugostitelji doista imaju pregršt znanja, ideja i volje da otočnu gastronomiju predstave u najboljem svjetlu. Za tu priliku smo ove godine u TZ-u otoka Krka knjigu »50 delicija zlatnog otoka Krka« ponovo predstavili, i to ovog puta u digitalnom obliku, a vidljiva je na našim web stranicama.

Vrlo lijepa profesija

Tijekom karijere primili ste niz priznanja. Što vam takva priznanja znače u profesionalnom i osobnom smislu?

– Svako priznanje je velika čast, ali ga uvijek doživljavam i kao priznanje cijelom timu i zajednici s kojom sam radila. Turizam je timski posao i rezultati se postižu zajedničkim radom mnogih ljudi – od djelatnika turističkih zajednica do ugostitelja, iznajmljivača i svih koji sudjeluju u stvaranju turističke ponude.

Kada danas pogledate na svoj doista bogat put u krčkom turizmu, na što ste u svojoj karijeri najponosniji?

– Najponosnija sam na to što sam imala priliku gotovo cijeli svoj radni vijek posvetiti turizmu otoka Krka i sudjelovati u njegovu razvoju. Također sam ponosna na sve projekte, suradnje i ljude s kojima sam radila, jer bez zajedništva i suradnje ne bi bilo ni rezultata. Bilo mi je jako lijepo raditi ovaj posao, s puno ljubavi i sada vidim i da je bilo uspješno na što sam ponosna i stoga u mirovinu odlazim doista zadovoljna.

Što biste poručili mlađim generacijama koje danas započinju karijeru u turizmu?

– Turizam je zahtjevna, ali i vrlo lijepa profesija. Potrebno je puno strpljenja, predanosti i ljubavi prema poslu, ali istovremeno pruža priliku za stalno učenje i susret s ljudima iz cijelog svijeta. Mladima bih poručila da budu otvoreni za nova znanja, ali i da uče od starijih i iskusnijih da budu kreativni i da uvijek imaju na umu važnost kvalitete i gostoprimstva. Raditi u turizmu je izuzetno lijepo, jer niti jedna godina nije ista, uvijek je puno izazova na koje valja biti spreman odgovoriti.

I za kraj – planovi u mirovini? Mirovina za Vas zasigurno ne znači mirovanje…

– Nakon dugogodišnjeg rada u turizmu sigurno će dobro doći malo više vremena za sebe, osobne interese, obitelj i prijatelje. Ipak, da, turizam je dio mog života i vjerujem da ću i dalje s velikim zanimanjem pratiti njegov razvoj i uspjehe destinacija na našem otoku… I biti tu kad zatreba neki savjet!

Nagrada Turistički cvijet

Za svoj dugogodišnji rad i doprinos razvoju turizma primila je više značajnih priznanja. Među njima se ističe nagrada »Turistički cvijet« za najboljeg direktora turističke zajednice, nagrade za poticanje razvoja destinacije, nagrada Interstasa, kao i nagrada za životno djelo Općine Baška, dodijeljena kao priznanje za njezin izniman doprinos razvoju lokalne zajednice i turizma.