U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine prodano 25.203 novih putničkih vozila, što je 5,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, najnoviji su podaci Promocije plus.

Najviše je prodano hibridnih vozila, 11.699 ili 46,4 posto od ukupne prodaje, dok su na drugom mjestu odabira hrvatskih kupaca benzinci, kojih je prodano 9.368, odnosno 37,2 posto. Dizelaša je odabralo 2.718 kupaca ili 10,8 posto, a vozila s potpuno električnim pogonom njih 1.145, odnosno 4,5 posto.

Pitanje sigurnosti

Najviše vozila u prva četiri mjeseca prodala je Škoda, njih 3.239, koja tako drži 12,85 posto udjela u ukupnoj prodaji. Drugi je Volkswagen s 2.724 prodana vozila i udjelom od 10,8 posto, a treći Renault, koji je prodao 2.042 vozila i drži udjel u ukupnoj prodaji od 8,1 posto. Na četvrtom je mjestu Opel, a na petom Suzuki.

U državi u kojoj 65 posto zaposlenih prima plaću manju od prosječne, a polovina zaposlenih, odnosno njih 865 tisuća medijalnu od 1.150 eura neto, rast prodaje automobila zasad se ne može uzeti kao pokazatelj trenda rasta životnog standarda, navodi ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

– Struktura baze kupaca automobila odražava strukturu kupovne moći hrvatskih građana. Široka je baza onih s prosječnim dohotkom kao i baza automobila koji koštaju između 10 i 20 tisuća eura, a kako raste vrijednost vozila, tako se i sužava baza kupaca.

Mladen Vedriš /foto Davor Kovacevic

Ipak, rast prodaje novih automobila u prva četiri mjeseca je načelno dobra vijest jer pokazuje da se vozači opredjeljuju za veću sigurnost u prometu koju svakako pružaju nova vozila, ističe Vedriš.

Osim novih automobila, u Hrvatskoj su i dalje na cijeni rabljena vozila iz uvoza, kojih je prošle godine uvezeno više od 80 tisuća.

Prema godišnjem istraživanju koje je provela tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical, čak dvije trećine rabljenih automobila u Hrvatsku dolazi iz uvoza, a najviše iz Njemačke (21,2 posto), zatim iz Francuske (11,1 posto), Italije (8 posto), Belgije (7,5 posto) i Slovenije (4,5 posto).

– Zemlje poput Njemačke, Francuske i Italije imaju visoko razvijenu automobilsku industriju. S obzirom na veliku prodaju novih automobila na tim tržištima, prirodno je da se po isteku leasinga dio tih vozila izvozi u druge zemlje, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke carVertical.

Iako raste broj novih vozila na cestama, čak 70 posto svih registriranih osobnih vozila u Hrvatskoj ili 1,3 milijuna je starije od 10 godina, dok je prosječna starost voznog parka 14,6 godina, što nas svrstava među najstarije u Europskoj uniji.

Jedan od razloga možda leži u činjenici da na vozila starija od 10 godina država ne naplaćuje porez, kao što je slučaj s novim vozilima.

Vedriš napominje da automobil nakon 10 godina možda vrijedi tek desetinu kupljene vrijednosti na što bi, kaže, bilo besmisleno naplaćivati porez.

S druge strane, takva vozila uglavnom kupuju građani s nižim primanjima pa prema njima ne bi bilo pošteno da se uvede takav porez.

Vraćanje kilometraže

– Prosjek starosti kupljenih rabljenih vozila je između 5 i 8 godina, a ako dolaze iz uvoza uglavnom su u dobrom stanju i održavana jer dolaze iz prokušanih leasing kuća koje ih redovito servisiraju, a vlasnici ih nakon pet godina vraćaju u relativno dobrom stanju tako da naši kupci kupuju skoro pa nova vozila, podsjeća Vedriš.

Iako se uvezeni automobil mogu činiti kao privlačna opcija, često se otkrije da su takva vozila sudjelovala u ozbiljnim nesrećama ili da imaju manipuliranu kilometražu, upozoravaju u carVerticalu i navode da je 1,7 posto vozila uvezenih iz Njemačke imalo vraćenu kilometražu, 2,2 posto iz Francuske, 3 posto iz Italije, a 3,8 posto iz Slovenije.

No, najveći udio automobila s vraćenom kilometražom zabilježen je među vozilima uvezenima iz Litve (8,2 posto), Poljske (5,4 posto) i Sjedinjenih Američkih Država (4,9 posto), iako su te zemlje činile manji dio ukupnog uvoza.

Prevare na brojaču kilometara koštaju europske zemlje milijune eura godišnje. Budući da podaci o povijesti vozila ostaju u nacionalnim registrima, nakon što se vozilo izveze u inozemstvo praktički može započeti svoju povijest od nule jer ne postoji kontrola.

Međutim, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan jučer je izvijestila da je Odbor za transport i turizam Europskog parlamenta usvojio izmjene zakona o tehničkoj ispravnosti vozila kojima se uvodi obaveza evidentiranja prijeđenih kilometara za svaki popravak ili održavanje vozila, a države članice imat će obvezu osigurati da se podaci o brojaču kilometara dostave potencijalnim kupcima rabljenih vozila.

Svijetli primjer zemalja Beneluksa

– Istraživanja su pokazala da je kod gotovo polovine rabljenih automobila koji se prodaju prekogranično, manipulirano s kilometražom.

Biljana Borzan / foto Davor Kovacevic

Prema nekim procjenama, šteta za kupca može biti i oko 10 tisuća eura, a šteta za građane EU-a je oko devet milijardi eura godišnje. To je veliki problem u zemljama istočne Europe gdje se takve prevare najčešće prijavljuju, rekla je Borzan i navela primjer Belgije, Nizozemske i Luksemburga koji imaju tzv. Car-Pass sustav.

Svaki put kada auto ide na servis, u sustav se upiše kilometraža, a Car-Pass evidencija je obvezna kod prodaje rabljenog auta. Zato su kod njih prevare s kilometražom praktički prestale, ističe Borzan.