Europska unija do 2031. godine u podatkovne centre planira ulaganja od 176 milijardi eura, a Hrvatska je trenutno prva u regiji srednje i istočne Europe po godišnjoj stopi rasta podatkovnih kapaciteta, koja iznosi 30 posto. Prema izvješću Europske udruge podatkovnih centara (EUDCA), slijedi nas Poljska s 15 i Rumunjska s 14 posto, poručeno je s prvog velikog stručnog skupa u Hrvatskoj posvećenom razvoju podatkovnih centara, cloud tehnologijama i digitalnoj infrastrukturi »Croatian Data Center Summit 2026« održanog jučer u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge data centara (HRDCA), koja je okupila oko 200 direktora, investitora, predstavnika regulatornih tijela, operatora i dobavljača opreme te više od desetak govornika iz Hrvatske, Europe i svijeta.

Privatno i javno

Predsjednik HRDC-a Goran Đoreski istaknuo je da pozicioniranju hrvatskog tržišta danas najviše doprinosi mir jer su podatkovni centri česte mete vojnih napada u ratnim sukobima. Prednost nam je i članstvo u Europskoj uniji u kojoj nema poreznih barijera, članstvo u Schengenu omogućuje nam slobodno kretanje, dok nam članstvo u eurozoni olakšava plaćanja.

– Jedna od prednosti koju mi imamo je činjenica da se nalazimo na putevima optike od Milana prema Istanbulu i na putevima optike od Beča i Frankfurta prema Ateni. Atena i Kreta su ulazna vrata prema podvodnim kabelima kroz Sredozemlje, a podvodni kabeli šire se takvom brzinom da će se u iduće dvije do tri godine utrostručiti kapaciteti, istaknuo je Đoreski, dodavši da na zapadnim tržištima ima sve manje raspoložive energije, odnosno snage na mreži pa je u pojedinim razvijenim gradovima već sada jako teško graditi data centre.

Prema riječima ministra uprave i digitalne transformacije Damira Habijana, Hrvatska u ovom trenutku ima 70 podatkovnih centara od kojih su većina javni, 22 su privatna, ukupne površine 18 tisuća metara četvornih i instalirane snage od 20,7 megavata. Još šest projekata podatkovnih centara je u fazi razvoja ili izgradnje dodatne instalirane snage od 14 megavata, odnosno 70 posto više od onoga što trenutno imamo, no u njih ne spada nedavno najavljeni projekt izgradnje podatkovnog centra u Topuskom.

– Ključno je da država tu mora biti partner, od pitanja normativnog okvira kako ne bismo pretjeranom regulacijom ubili inovacije i istraživanja, a s druge strane, treba razgovarati s privatnim partnerima koji imaju velike želje investirati u data centre, rekao je Habijan, istaknuvši da su naši podatkovni centri po interoperabilnosti (razmjeni podataka i usklađenosti sustava) 25 posto bolji od prosjeka EU-a.

U svom izlaganju osvrnuo se i na europske regulacije područja digitalnih tehnologija, prigovorivši Europskoj komisiji da je »prilično spora« u njenu donošenju, s obzirom na brzinu promjena u sektoru. Smatra da najveće ograničenje u razvoju data centra može predstavljati energija te da to pitanje ne smije biti tabu tema, pogotovo u svjetlu nekih najavljenih investicija.

Umjetna inteligencija

U Hrvatskoj udruzi data centara također navode da su danas gotovo svi servisi koji se koriste za poslovne i privatne svrhe, kako u Hrvatskoj tako i u jugoistočnoj Europi, uglavnom pozicionirani u zapadnoj Europi, a Đoreski kaže da bismo samo prelaskom servisa koji se sada nalaze u zapadnoj Europi i njihovim servisiranjem u jugoistočnoj Europi mogli postići eksponencijalni rast našeg tržišta.

Naveo je da utjecaj umjetne inteligencije ostaje »velika nepoznanica« jer iskustva ne možemo pokupiti s drugih tržišta, ali zato možemo biti dio UI revolucije.

– Naš cilj mora biti pronaći svoje mjesto u ekosustavu umjetne inteligencije tako da nam garantira održivost u idućih 20 ili 30 godina jer je to period za koji se grade data centri, poručio je Đoreski, dodavši da oni koji neće biti u tome, neće biti relevantni, »profesionalno neće postojati« jer za pet ili 10 godina neće biti servisa ni dijela naših života koji neće sadržavati neku UI značajku.

»Croatian Data Center Summit 2026« svojim prvim izdanjem postavio je temelje za kontinuirani dijalog industrije, regulatora i investitora, razgovor koji u nadolazećim mjesecima ima perspektivu prerasti u konkretne strateške korake za iskorištavanje prozora prilike koji europsko tržište podatkovnih centara otvara Hrvatskoj.

Suverena država brine o digitalnoj infrastrukturi

Ministar uprave i digitalne transformacije Damir Habijan naglasio je važnost digitalnog suvereniteta jer »država ako želi govoriti da je suverena« mora brinuti i o svojoj digitalnoj infrastrukturi, kao i svojim podacima, istaknuvši da država intenzivno radi na digitalizaciji javne uprave.

– Nama je cilj da do 2030. sve usluge postanu online. Naš projekt e-Građani, koji u ovom trenutku ima 2,2 milijuna korisnika, pokazuje da idemo u dobrom smjeru, s gotovo 120 usluga, a lani smo lansirali platformu m-Građani koja ima 20 usluga, naveo je ministar Habijan.

Infobox ():