RIJEKA – Povodom obilježavanja 65. obljetnice osnutka Ekonomskog fakulteta u Rijeci, dvorana Aneks bila je mjesto zanimljivog događanja.

Razlog iznimnog interesa bilo je predavanje, Korada Korlevića, koji je pod naslovom “Otvorena znanost u praksi: Društvo snova i doživljajna ekonomija” prisutne proveo kroz upozoravajuću analizu suvremenog društva.

Ekonomski fakultet, kako je u uvodu napomenuo, prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta, ovim je predavanjem želio postići raspravu o trendovima koji će oblikovati našu budućnost.

Oslanjajući se na teoriju Rolfa Jensena o “Društvu snova” (Dream Society), Korlević je pojasnio kako se ekonomska paradigma nepovratno promijenila.

Vrijeme influencera

Prema njegovim riječima, nakon povijesnih epoha skupljača plodova, poljoprivrede, industrije i informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), zakoračili smo u eru u kojoj su doživljaj, emocija i priča postali najvrednija valuta.

– Danas više ne kupujemo proizvod, kupujemo priču i osjećaj. Živimo u vremenu influensera, glazbe i filma, gdje je doživljaj primarni cilj, istaknuo je Korlević.

Korlević je kritički upozorio na naličje tog fenomena, opisujući današnjicu kao društvo “glancanja ega”. Povukao je oštru paralelu s povijesnim ciklusima, naglasivši kako se ljudska narav i društvena dinamika nisu bitno promijenile još od doba Starog Rima.

Posebno se osvrnuo na današnje “uhljebe” i privilegirane kaste, tvrdeći da su oni konstanta kroz stoljeća, bez obzira na tehnološki napredak.

Korlević je napomenuo da je imao priliku upoznati Rolfa Jensena, autora “Društva snova” i s njim diskutirati na jednom skupu u Piranu, između ostalog i o njegovoj futurističkoj vizija modernog poslovanja.

Jensenova temeljna teza je da se nalazimo u tranziciji iz informacijskog društva u društvo temeljeno na osjećajima.

Podaci “obična roba”

Po Jensovoj teoriji podaci, informacije i računala postali “obična roba”. U prošlosti je posjedovanje informacija bila konkurentska prednost, ali danas su one svima dostupne.

Zbog toga automatizacija i niska cijena informacija tjeraju tvrtke da traže novu vrijednost, a ona se nalazi u priči (storytellingu).

Iako zvuči kao futurizam, Jensen zapravo tvrdi da se vraćamo onome što nas čini ljudima. Prije industrijske revolucije, ljudi su živjeli kroz priče i mitove.

Društvo snova je zapravo moderni povratak toj iskonskoj ljudskoj potrebi za mitologijom, samo što su danas moderni brendovi postali nositelji tih mitova. U informatičkom dobu fokus na mozgu (podaci), dok je u društvu snova fokus na srcu (emocije, priče).

U svom prepoznatljivom stilu, spajajući astronomiju i sociologiju, Korlević je upozorio na opasnu nezainteresiranost modernog čovjeka za stvarne prijetnje.

Prolazak meteora u blizini Zemlje

Otkrio je podatak koji je prošao gotovo nezapaženo u široj javnosti. Nedavni prolazak meteora u neposrednoj blizini Zemlje.

– Dok smo mi zaokupljeni digitalnim prividima, svemir nas podsjeća na našu krhkost. Većina ljudi taj događaj nije ni primijetila, ali da možete pitati dinosaure, rekli bi vam da je to vrlo ozbiljna stvar, poručio je Korlević.

Raznmišljajući kao futurist, Korlević je iznio i šokantnu tezu o smjeru u kojem se krećemo. Usprkos prividnom napretku, istaknuo je paradoks – nikada u povijesti nismo imali više ravnozemljaša i pobornika pseudoznanosti.

Njegova završna misao bila je oštro upozorenje. Nakon vrhunca doživljajne ekonomije, društvo se nalazi na prekretnici.

Korlević predviđa mogućnost povratka 300 godina unatrag, u smislu društvene regresije, ukoliko se znanost i kritičko razmišljanje ne vrate u središte ljudskog djelovanja.