REUTERS/Stelios Misinas
Veliki proizvođači hrane, poput Sjedinjenih Američkih Država i Australije, nabavljaju velik dio uree i fosfatnih umjetnih gnojiva upravo u zemljama u Perzijskom zaljevu
povezane vijesti
PARIZ – Rat na Bliskom istoku poremetio je isporuke energenata iz zemalja uz Perzijski zaljev, zasjenivši prijetnju opskrbi hranom kroz obustavu pošiljki umjetnih gnojiva, upozoravaju stručnjaci i Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo je više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, izvijestila je IEA prošli tjedan u posebnom izvješću.
Poremećaji u tranzitu dodatno su zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima, uz rizik poskupljenja hrane i moguće probleme u opskrbi prehrambenim proizvodima, upozorila je agencija.
SAD i Izrael napali su Iran 28. veljače, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Perzijski zaljev. Iranska vojska nekoliko dana kasnije objavila je da preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit tankerima iz SAD‑a, Izraela i europskih zemalja i njihovih saveznika.
Obustava tranzita kroz Hormuški tjesnac potaknula je skok cijena umjetnih gnojiva na svjetskim tržištima budući da je plin ključna sirovina u njihovoj proizvodnji.
Veliki proizvođači
U regiji Perzijskog zaljeva proizvodi se gotovo polovina svjetskog sumpora i trećina uree, navodi za AFP Sarah Marlow, stručnjakinja za umjetna gnojiva u britanskoj izdavačkoj kući Argus Media.
Zemlje Perzijskog zaljeva proizvode i četvrtinu amonijaka kojim se trguje u svijetu, dodala je Marlow, podsjetivši da je i amonijak sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva.
Veliki proizvođači hrane, poput Sjedinjenih Američkih Država i Australije, nabavljaju velik dio uree i fosfatnih umjetnih gnojiva upravo u zemljama u Perzijskom zaljevu.
Brazil, najveći svjetski proizvođač soje, većinu uree uvozi iz Katara i Irana koji je izvozi i u Tursku i u Meksiko.
Indija pak ovisi o saudijskim fosfatnim gnojivima, navodi AFP.
Brojni pogoni u zemljama u Perzijskog zaljeva bili su pak zbog sukoba prisiljeni obustaviti proizvodnju umjetnih gnojiva, osobito u Kataru.
Neizravne posljedice
Europa iz regije Perzijskog zaljeva uvozi samo 11 posto uree pa se na prvi pogled čini da neće previše stradati.
No, posljedice po Stari kontinent vjerojatno će biti neizravne, upozorava AFP.
Europa nabavlja velik dio umjetnih gnojiva na bazi fosfora u Maroku, čija pak proizvodnja ovisi o uvozu sumpora iz zemalja Perzijskog zaljeva.
EU također nabavlja više od četvrtine inozemne uree iz Egipta, kojem su pak obustavljene isporuke prirodnog plina cjevovodom iz Izraela, navodi konzultant Argus Media Arthur Portier.
Od početka rata cijena egipatske uree poskočila je s 500 dolara po toni na preko 650 dolara po toni.
To znači da europski poljoprivrednici izravno osjećaju posljedice kroz cijene goriva, zaključuje Portier.
Indija pak uvozi plin s Bliskog istoka za potrebe proizvodnje gnojiva i prisiljena je racionirati potrošnju u industriji.
Bangladeš je privremeno zatvorio pet od šest pogona za proizvodnju umjetnih gnojiva.
Visoke cijene mogle bi najsiromašnijim zemljama zapriječiti pristup umjetnim gnojivima, objavili su prošli tjedan Ujedinjeni narodi.
Ugrožena proizvodnja hrane
Svjetska potražnja za umjetnim gnojivima na bazi dušika, poput uree, amonijeva nitrata i kalija, kontinuirano raste, a glavni je motor rasta Azija, kaže za AFP Sylvain Pellerin iz francuskog instituta za poljoprivredna istraživanja INREA.
Prema izračunima INREA‑e, bez ta tri ključna umjetna gnojiva svjetski uzgoj poljoprivrednih kultura bit će smanjen za trećinu.
Za kemijsku sintezu dušičnih gnojiva neophodan je prirodni plin i puno energije.
“Gdje ima plina, ima i uree i amonijaka”, podsjeća Marlow.
