Najjednostavnije rečeno, kada govorimo o toksičnoj pozitivnosti, govorimo o prisiljavanju sebe ili drugih da ostanu pozitivni bez obzira na to koliko je situacija loša ili bolna. To često uključuje ignoriranje negativnih emocija i davanje površnih, optimističnih poruka umjesto pružanja stvarne empatije i razumijevanja.

Naime, odabrati optimizam umjesto negativnosti potpuno je u redu, sve dok je taj izbor iskren. Problem nastaje kada se pojavi upravo ona vrsta toksične pozitivnosti, kada osjećamo pritisak da se moramo pretvarati da je sve u redu.

Jedno istraživanje pokazalo je da potiskivanje bolnih i negativnih emocija može biti itekako nezdravo.

To se ne mora nužno odnositi na teške traume ili ozbiljne mentalne probleme, već i na situacije poput nemogućnosti da se požalite na loš dan ili izrazite neslaganje. Svo to potiskivanje može negativno utjecati na raspoloženje, ali i odnose s drugima.

Jednostavno rečeno – optimizam itekako može postati toksičan, pogotovo ako je nametnut ili pretjeran.

Kako to izgleda u praksi?

Pretjerana pozitivnost može se pojaviti na različite načine i u različitim životnim okruženjima.

Primjerice, može se pojaviti na radnom mjestu u vidu toga da poslodavac nameće poruke o optimizmu i motivaciji, a ne daje prostora za stvarne emocije, ili pak može doći od strane bliske osobe, poput prijatelja koji vas nagovara da se na silu zabavljate iako za to trenutno nemate volje niti kapaciteta.

Ponekad to znači i ignoriranje onoga kroz što druga osoba prolazi ili čak izazivanje osjećaja krivnje zbog takvih “negativnih” emocija.

U takvim situacijama se događa to da se ignorira stvarna emocionalna potreba.

Društvene mreže također su često prepune poruka koji nam serviraju “pozitivne vibracije”. S vremenom možemo početi misliti da nešto nije u redu s nama ako se ne osjećamo stalno sretno.

Važno je napomenuti da toksična pozitivnost često dolazi iz dobre namjere jer mnogi ljudi jednostavno pokušavaju pomoći ili nas razveseliti, ali ne znaju kako drugačije reagirati.

Zašto je toksična pozitivnost problem?

Da bismo bili emocionalno zdrave osobe, moramo se moći nositi sa pozitivnim i negativnim emocijama.

Ako stalno potiskujemo neugodne emocije, uskraćujemo si priliku da iz njih nešto naučimo, a dugoročno, takav pristup može utjecati i na način na koji naš mozak funkcionira.

Pretvaranje da je sve u redu zahtijeva ogromnu količinu energije. Ako to traje predugo, može dovesti do emocionalne iscrpljenosti.

Dugoročno, kronični stres i potiskivanje emocija mogu imati utjecaj i na fizičko zdravlje.

Kako prepoznati toksičnu pozitivnost?

Jedan od glavnih znakova je kada ljudi oko vas umanjuju, ignoriraju ili negiraju vaše osjećaje.

Primjerice, ako kažete da ste imali loš dan na poslu, a netko odgovori: “Budi sretan što uopće imaš posao”, očigledan je primjer toksične pozitivnosti, jer takva reakcija i komentar zapravo negiraju vaše pravo da se osjećate loše.

Kako se nositi s toksičnom pozitivnošću?

Način suočavanja ovisi o tome kako i gdje se ona pojavljuje u vašem životu, ali neke korisne strategije uključuju jasno komuniciranje vlastitih emocionalnih granica, svjesno prihvaćanje i razumijevanje vlastitih osjećaja, a ponekad i promjenu okruženja ako se vaše granice stalno ignoriraju.

Također je važno prestati se uspoređivati s drugima i pokušati prihvatiti vlastite emocije, one pozitivne i negativne, jer ove potonje nisu znak slabosti, već dio života.